Izostaje podrška mladima koji koriste droge

Izostaje podrška mladima koji koriste droge

Mladi koji koriste droge nemaju dovoljno programa podrške, zbog čega je neophodno jačati pedagoško-psihološke službe u školama, kao i formirati programe za tu populaciju u okviru centara za socijalni rad, ocijenjeno je na panel diskusiji “Podrži, ne kažnjavaj”.

Panel su, povodom 26. juna Međunarodnog dana borbe protiv droge, organizovale nevladine organizacije Juventas i Unija srednjoškolaca Crne Gore (UNSCG).

Direktorica Programa  smanjenja štete u NVO Juventas, Tijana Žegura, predstavila je online anketu "Mladi i droge u Crnoj Gori" koju je sprovela ta organizacija, u kojoj je učestvovalo 590 osoba mlađih od 30 godina iz cijele Crne Gore, od kojih je bilo validno 562 upitnika.

„Na pitanje da li su ikada probali alkohol, 92 odsto je kazalo da jeste, da često koriste alkohol tri do četiri puta godišnje izjasnio se svaki peti učesnik, više puta mjesečno 13 odsto ispitanika. To je po nama podatak koji je prilično zabrinjavajući u ovom trenutku, posebno kad se uzme u obzir da su 30 odsto ispitanih maloljetnici“, rekla je Žegura.

Prema njenim riječima, skoro jedna trećina ispitanika se izjasnila da je prvi put probala alkohol prije svoje 14. godine, a dvije trećine prije 18. godine. „Alkohol kupuje skoro polovina ispitanika u lokalu, baru ili sličnim prostorima, dok ga jedna trećina kupuje u prodavnici“.

„Na pitanje da li su probali marihuanu, 42,7 odsto je odgovorilo da jesu, više puta sedmično da je koristi svaki peti ispitanik. Pozitivan trenutak je da 37 odsto njih koji su probali marihuanu ne koriste trenutno marihuanu“, kazala je Žegura.

Kako je navela, na pitanje da li mladi poznaju nekog ko je mlađi od 18 godina i koristi alkohol?, taj procenat iznosi 92,5 odsto.

„67 odsto njih poznaju nekog drugog ko koristi marihuanu, a skoro polovina njih se izjavašnjava da poznaje nekoga ko koristi neku drugu drogu. Na pitanje da li poznaju nekoga od 25 godina ko ima problem sa drogom, skoro 59 odsto odgovara da poznaju“, istakla je Žegura.

Ona je rekla da je na pitanje kome bi se obratili za pomoć, dvije trećine ispitanika kazalo da bi na prvom mjestu to bila porodica, sedam odsto bi se njih obratilo domu zdravlja, 13 odsto nevladinim organizacijama, 16 odsto kancelarjama za prevenciju.

„Najveći problem je što mladi ne znaju gdje da se obrate za pomoć, nisu slobodni da se obrate službama u osnovnim ili srednjim školama, u domove zdravlja ako su maloljetni moraju sa sobom da povedu roditelje“, upozorila je Žegura.

Predsjednica Upravnog odbora UNSCG, Andrea Mićanović, ocijenila je da su prezentovani rezultati istraživanja stavova mladih o drogama važan pokazatelj da nešto treba mijenjati , razviti i ojačati servise podrške učenicima koji koriste droge unutar obrazovnog sistema.

„Neophopdno je ojačati pedagoško-psihološke službe u smislu praćenja i identifikovanja problematičnih vidova ponašanja među učenicima koji mogu biti posljedica korišćenja narkotika, kako bi se moglo intervenisati u najranijim fazama. Nakon toga, jako je važno učenicima ponuditi savjetovane usluge i uputiti ih na programe podrške koji postoje unutar njihove zajednice“, istakla je Mićanović.

Prema njenim riječima, u komunikaciji sa delegatima UNSC primjetili su da učenici velikog broja srednjih škola u Crnoj Gori često ne osjećaju slobodu da se obrate za pomoć pedagoško-psihološkim službama pri rješavanju običnih školskih problema.

„To ukazuje da je potrebno da pedagozi i psiholozi grade zdrav i prijateljski odnos sa svojim učenicima zasnovan na međusobnom povjerenju“, kazala je Mićanović.

Ona je rekla da mladi često u drogi vide rješenje za životne probleme, pa, kako smatra, „treninzi životnih vještina“ koji su osmišljeni da učenike poduče vještinama suočavanja sa svakodnevnim životnim problemima, mogu biti korisni.

Studentkinja Fakulteta političkih nauka na smjeru Socijalni rad i socijalne politika, Sonja Njunjić,  kazala je da djeca i mladi koji koriste droge nemaju dovoljno programa podrške, „pogotovo ako imaju ispod 18 godina“.

„Većina korisnika droga prvi kontakt sa drogama imaju kao maloljetna lica i vrlo mali broj njih se obraća institucijama sistema, što govori koliko imaju povjerenje u institucije i odgvoru koji dobijaju“, navela je Njunjić.

Ona je ocijenila da je vidiljiv nedostatak podrške Centra za socijalni rad mladim korisnicima droga, „zbog čega bi kao prioritet trebao da bude socijalna zaštita za mlade korisnike droga“.

„To podrazumijeva osnivanje programa i usluga direktno namijenjenih njima kao i njihovim porodicama“, ocijenila je Njunjić.

Student Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Jovan Dašić je, govoreći o preporukama za rješavanje problema koji postoje u zdravstvenom sistemu, kazao da tu spadaju reforme sistema kontrole droga, kao i da fokus treba da bude na zdravlje svakog pojedinca i smanjenje štete.

„Važno je da obezbijedimo besplatan tretman, rehabilitaciju i resocijalizaciju mladih koji koriste droge, ali i finansijsku podršku države u održavanju već postojećih servisa u lokalnim zajednicama, da obezbijedimo kontinuiranu medicinsku edukaciju iz oblasti droga, prevencije narkomanije i radu sa osobama koje koriste droge“, naveo je Dašić.

Kampanja “Pruži podršku, ne kažnjavaj.“ je globalna inicijativa koju su pokrenuli Međunarodni konzorcijum za politike o drogama, Međunarodna mreža osoba koje koriste droge, Međunarodna mreža smanjenja štete i Međunarodna HIV/AIDS alijansa, a Juventas i 4 Life je po treći put obilježavaju u Crnoj Gori.

 

Podsjećamo da je Juventas ranije danas, zajedno sa 4Life, tražio omogućavanje besplatnog tretmana u Javnoj ustanovi za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika droga, te uvođenje ne-interferonske terapije za oboljele od virusnog Hepatitisa C.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.