Na londonskom tržištu barelom se u referentnim terminskim ugovorima trgovalo po cijeni od 106,86 dolara, što je 2,54 dolara više nego u petak. Na američkom tržištu barel je poskupio 2,37 dolara, na 94,78 dolara, prenosi Hrportfolio.
U fokusu trgovaca na početku sedmice bio je zastoj u mirovnim pregovorima između SAD i Irana.
„Čini se da su cijene nafte porasle, jer je američki predsjednik Donald Tramp odbacio iranski mirovni predlog“, rekao je za Rojters ekonomista Hamad Husein iz kompanije Capital Economics.
Zvanični Teheran najavio je mirovni predlog prošle sedmice na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku, navodeći da je dokument američkoj strani proslijeđen preko posrednika iz Katara. Trump je u subotu rekao da je odbio taj plan, ali je u nedjelju u telefonskom razgovoru za Axios kazao da očekuje da će američki pregovarači ove sedmice nastaviti razgovore.
Izjave iz Vašingtona i Teherana potisnule su u drugi plan najave povećanih isporuka iz zemalja Persijskog zaliva.
Izvoz nafte iz tog regiona oporavio se u septembru na 12,8 miliona barela dnevno, što je najviši nivo od početka rata, posljednjeg dana februara, pokazuju preliminarni podaci kompanije Kpler o pomorskom saobraćaju objavljeni u ponedjeljak.
Izvoz su povećale i Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Oporavak izvoza uslijedio je nakon povećanja isporuka kroz Ormuski moreuz, koje bi ovog mjeseca trebalo da dostignu oko 7,4 miliona barela dnevno. Prema tim podacima, Saudijska Arabija je nakon napada dronovima i oštećenja na naftovodu Istok–zapad preusmjerila količine nafte iz crvenomorske luke Janbu u Ras Tanuru, u Persijskom zalivu.
„Povećan tranzit nafte kroz Ormuski moreuz donekle ublažava pritisak na rast cijena, ali šira slika pokazuje da je naftno tržište i dalje u deficitu“, kazao je Hussain.
Odvojeni obračuni Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) pokazali su da je barel nafte iz njihove referentne korpe u petak pojeftinio 1,75 dolara na 112,78 dolara.
