Advokati tvrde da mu je zdravlje u haškom pritvoru ozbiljno ugroženo i da mu je potrebna adekvatna medicinska njega koju tamo navodno nema.
Iz Mehanizma u Hagu su BBC-ju na srpskom rekli da ne komentarišu pojedinačne slučajeve.
“Međutim, generalno govoreći, kada se podnese bilo kakav zahtjev za puštanje osuđenog lica, predsjednica donosi sudsku odluku na osnovu konkretnih okolnosti slučaja i u skladu sa pravnim okvirom Mehanizma.
“Ne postoji utvrđeni vremenski okvir, ali predsjednica sve takve zahtjeve shvata veoma ozbiljno i donosi odluke onoliko brzo koliko to relevantne okolnosti i procesi dozvoljavaju”, rečeno je iz Mehanizma.
Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske, u junu 2021. osuđen je na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.
Međunarodni krivični sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji donio je ukupno osam kazni doživotnog zatvora, računajući i Mladića.
Mehanizam je osnovao Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija 2010. godine kao nasljednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Ruandu.
Mladićevi raniji zahtjevi
Ovo nije prvi zahtjev Mladićevih advokata za puštanje na liječenje u Srbiju.
U novembru 2025. Mehanizam u Hagu odbio je zahtjev da Mladića privremeno pusti na slobodu na sedam dana kako bi prisustvovao komemoraciji preminulom bliskom članu porodice.
U obrazloženju odluke navedeno je da je Žalbeno vijeće potvrdilo presudu Mladiću za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i nehumana djela prisilnog premještanja kao zločine protiv čovječnosti, kao i za ubistvo, teror, zlonamjerne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona ili običaja ratovanja, zbog čega mu je izrečena kazna doživotnog zatvora.
“Prag za puštanje na slobodu privremene prirode iz saosjećajnih razloga, radi prisustvovanja komemoraciji člana porodice, izuzetno je visok”, navela je tada predsjednica Mehanizma Gracijela Gati Santana.
I u julu 2025. odbijen je Mladićev zahtjev za prevremeno ili privremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga.
Tada su advokati tvrdili da boluje od terminalne bolesti, uz napomenu da uslovi pritvora otežavaju odgovarajuću palijativnu njegu.
Sud je odgovorio da, iako je njegovo zdravstveno stanje ozbiljno i zahtijeva svakodnevnu njegu, ne postoji akutna terminalna bolest koja bi opravdala puštanje na slobodu.
Prema tadašnjim ljekarskim izvještajima, Mladić se nalazio u stabilnom stanju uz povremena poboljšanja, a u zatvorskoj bolnici u Hagu “ima pristup visokospecijalizovanoj njezi, uključujući multidisciplinarni tim i mogućnost redovnog kontakta sa porodicom”.
Sud je tada ocijenio da njegovo dalje zadržavanje “nije nehumano ni degradirajuće, već da zadovoljava visoke standarde humanog tretmana osuđenih lica”.
Hronologija
Tužilaštvo u Hagu podiglo je u julu 1995. optužnicu protiv Ratka Mladića
Optužen je za genocid i zločine protiv čovječnosti
Povukao se iz javnosti nakon objavljivanja optužnice i gubi mu se trag od 2005. godine
Mladić je bio u bjekstvu deset godina
Navodno se skrivao po različitim vojnim objektima
Službe bezbjednosti su ga uhapsile u kući rođaka u selu Lazarevo u blizini Zrenjanina
Vijest je 26. maja 2011. objavio tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić
Protest zbog hapšenja Mladića organizovala je Srpska radikalna stranka, došlo je do sukoba policije i demonstranata
Žalba na odluku suda za prebačaj u Hag je odbijena i Mladić je 31. maja 2011. prebačen u pritvorsku jedinicu u Ševeningenu
U novembru 2017. osuđen je prvostepeno na doživotnu kaznu zatvora
Sud je utvrdio da je kriv za deset od 11 tačaka optužnice, među kojima su genocid, ubistva, teror, proterivanje i napadi na civile
Na osnovu pravosnažne odluke suda u Hagu, Mladić je 8. juna 2021. osuđen na doživotnu kaznu zatvora
Ko je puštan iz zdravstvenih razloga
Jovica Stanišić i Franko Simatović-Frenki, bivši načelnici Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije, osuđeni posle ponovljenog procesa na po 15 godina za udruženi zločinački poduhvat i zločine nad nesrbima, više puta su privremeno puštani iz Haga u Srbiju iz zdravstvenih razloga.
Nebojša Pavković, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, osuđen na 22 godine, pušten je na prevremenu slobodu 28. septembra 2025. zbog lošeg zdravstvenog stanja. Preminuo je 20. oktobra 2025.
Uz isto obrazloženje – humanitarno, Mehanizam je sedam godina pre isteka 30-godišnje kazne pustio Radoslava Brđanina, nekadašnjeg šefa Kriznog štaba takozvane Srpske autonomne oblasti (SAO) Krajina. On je 3. septembra stigao iz zatvora u Danskoj u Banjaluku, gdje je preminuo četiri dana kasnije.
Sudsko vijeće je u novembru 2014. privremeno pustilo na slobodu Vojislava Šešelja, lidera Srpske radikalne stranke (SRS), zbog pogoršanja zdravstvenog stanja.
On je 2018. osuđen na 10 godina zatvora za podsticanje na progona, deportacije i prisilno raseljavanje Hrvata u vojvođanskom selu Hrtkovci na sjeveru Srbije, 1992. godine.
Za razliku od pomenutih slučajeva, sud u Hagu je 2016. odbio zahtjev bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, tada prvostepeno osuđenog za ratni zločin i genocid u BiH na 40 godina zatvora, da bude pušten na privremenu slobodu kako bi prisustvovao četrdesetodnevnom pomenu mlađem bratu.
