Iako formalno nije ocjenjivala ustavnost odluke o penzionisanju sutkinje Đuranović, Komisija je jasno ukazala da je parlament djelovao mimo propisane procedure. Osnovni propust sastoji se u tome što Skupština nije sačekala formalno obavještenje Ustavnog suda da su ispunjeni uslovi za prestanak mandata, kako to zahtijevaju član 154 Ustava i Zakon o Ustavnom sudu.
Komisija ističe da se procedura mora poštovati i u slučaju nedovoljno jasne zakonske osnove – kada nije izvjesno koji zakon je primjenjiv, Zakon o radu ili Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. To znači da je Ustavni sud prvi nadležan da utvrdi da li su ispunjeni uslovi za penzionisanje i da o tome obavijesti parlament najmanje šest mjeseci unaprijed. Ova procedura nije bila ispoštovana, a parlament je samostalno donio odluku, što je dovelo do, kako je zaključila Venecijanska komisija, “ozbiljne pravne nesigurnosti”.
U ovom kontekstu, ključni je politički momenat: u martu ove godine, nakon višemjesečne blokade, premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije, uz posredovanje ambasadora EU Johana Satlera, potpisali su sporazum po kome će se zatražiti mišljenje Venecijanske komisije, koje će biti obavezujuće. Na osnovu tog dogovora, opozicija se vratila u Skupštinu. Sada kada je mišljenje dato, postavlja se pitanje koliko će Evropska unija insistirati na primjeni tog dokumenta. U suprotnom, dovodi se u pitanje kredibilitet evropske integracije Crne Gore. A da će EU insistirati jasno je iz non-pejpera Evropske komisije u kojem se jasno naglašava da Crna Gora mora da sprovede mišljenje Venecijanske komisije. Od sada u svakom izvještaju EK možemo očekivati da se ova tema nametne i izmjeri koliko je stavki iz mišljenja Venecijanske komisije implementirano. Sada je red na Evropsku uniju – ona je garantovala da će mišljenje biti obavezujuće, a Venecijanska komisija je nedvosmisleno saopštila da procedure nisu poštovane. Iako po rekacijama predstavnika vlasti i opozicije, koji preliminarno mišljenje tumače na svoj način, to možda i ne izgleda tako, sve se može tumačiti kao pravna eksplozija u najgorem trenutku po evropske integracije Crne Gore. Treba se plašiti tih partijskih reakcija, jer mogu dovesti do nepoštovanja mišljenja VK.
VK je u mišljenju ukazala i na institucionalne slabosti Ustavnog suda. Naime, taj sud nije donosio formalne odluke o ispunjenosti uslova za penzionisanje, već se sve svodilo na glasanje o slanju obavještenja. U slučajevima kada većina nije postignuta, nije bilo nikakvog pravnog akta, već samo zapisnici – često bez obrazloženja. Komisija smatra da je to nedopustivo za jedan ustavnosudski organ u demokratskom sistemu.
U isto vrijeme, Komisija daje niz preporuka: da se zakonom precizno definiše starosna granica za penzionisanje sudija Ustavnog suda; da se uvede mehanizam automatskog obavještavanja o ispunjenosti uslova; da se predvidi mogućnost da sudija ostane na funkciji dok se ne izabere nasljednik i da se razmotri širi okvir izuzeća sudija u slučaju sukoba interesa. Naročito je naglašeno da politička tijela ne smiju imati diskreciono pravo da ocjenjuju ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudija — to je isključiva nadležnost samog suda, u cilju očuvanja njegove institucionalne nezavisnosti.
Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović smatra da se u nacrtu mišljenja Venecijanske komisije tek napominje da je trebalo preciznije ispoštovati proceduru, što je stvar formalnog karaktera.
“Međutim, nigdje se ne kaže da je odluka Ustavnog odbora bila neustavna ili nezakonita. U preporukama se sugeriše da se dodatno precizira procedura penzionisanja sudija Ustavnog suda i da se jasno navede da li se primjenjuje Zakon o PIO ili Zakon o radu. No, i sadašnje zakonodavstvo daje jasan odgovor – sudije i tužioci, uključujući i sudije Ustavnog suda, idu u penziju po osnovu Zakona o PIO, pod istim uslovima kao i svi ostali nosioci pravosudnih funkcija. Sutkinja Đuranović je ispunila te uslove, sa više od 40 godina staža”, rekla je Božović.
Kako ističe, kada je i Venecijanska komisija pokazala da nema osporavanja tih odluka, jasno je da je DPS odgovoran za opstrukcije, a da je Ustavni odbor branio pravni poredak.
Tvrdi da su postupali u skladu sa zakonom, u interesu građana i pravnog poretka.
Ministar pravde Bojan Božović najavio je da će resorno ministarstvo predložiti formiranje radne grupe koja će izraditi predlog izmjena zakona, kako bi se ovakva situacija ubuduće izbjegla.
“Potrebna nam je precizna zakonska formulacija koja će eliminisati svaki prostor za različito tumačenje u pogledu starosne granice i procedure prestanka funkcije sudija Ustavnog suda. Formiranje radne grupe je naš prvi korak ka obnavljanju povjerenja u institucije i funkcionalnosti ustavnog mehanizma”, kazao je Božović.
Međutim, dio opozicije već je poručio da neće učestvovati u takvoj radnoj grupi, smatrajući da je politička odgovornost za pravni haos jasno locirana i da ne može biti izbjegnuta pukim tehničkim izmjenama zakona.
Mugoša: Potvrđeni stavovi opozicije
Ono na šta su opozicija i djelovi stručne javnosti jasno ukazivali potvrđeno je u mišljenju Venecijanske komisije, a nešto ranije i u non-pejperu Evropske komisije. Većina je (svjesno) prekršila Ustav i Zakon o Ustavnom sudu, i podredila pravni sistem uskopartijskim interesima, rekao je poslanik SD i Evropskog saveza Boris Mugoša.
“Dobronamjerno smo im sugerisali da ne urušavaju ustavnopravni poredak i da će to imati posljedice ne samo po integritet parlamenta, nego i po integritet države. Na kolegijumu sam im govorio i da traženje mišljenja Venecijanske komisije po pitanju kršenja Ustava nije potrebno jer je sve jasno. Naravno, kao neko ko se trudi da profesionalno i odgovorno obavlja funkciju poslanika, bio sam dio dogovora da to uradimo, svjestan povoljnog EU momenta za našu zemlju i činjenice da imamo nesrećno skrojenu vlast”, naveo je Mugoša.
Radulović: VK zaključila da nije rađeno po procedurama
Profesor na Univerzitetu “Mediteran” i predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović smatra da u pogledu ozbiljnih implikacija koje će proizvesti mišljenje VK, posebno u budućim izvještajima EK vezanim za vladavinu prava, ne treba zanemariti da je prije neki dan u non-pejperu Evropske komisije, između ostalog, navedeno da je prethodni period od godinu dana obilježila “duboka institucionalna i politička kriza nakon odluke Skupštine da jednostrano konstatuje da je sutkinja Ustavnog suda stekla uslov za penziju”.
“Dodatno, eksplicitno je zaključuno da ova odluka nije bila u skladu sa procedurom predviđenom Ustavom, koja zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda. EK je dalje, polazeći od ovog stava, zaključila: “Ovakvi događaji izazvali su veliku zabrinutost u pogledu poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti sadržanih u Ustavu”. Pritom, EK upozorava da dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica što je procedura parlamenta za izbor novog sudije Ustavnog suda nastavljena i nije zaustavljena do dobijanja mišljenja Venecijanske komisije”, naveo je Radulović.
