U toku je javna rasprava o obaveznoj vakcinaciji kao uslovu za boravak djece u javnim i privatnim vrtićima u Ustavnom sudu. O pitanju koje je posljednjih godina izazivalo brojne polemike govore predstavnici podnosilaca inicijativa, Ministarstva zdravlja i stručnjaci iz oblasti epidemiologije, prava djeteta, psihologije i ranog razvoja. Predmet ocjene su odredbe članova 41 i 42 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojima je propisano da je za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama neophodno da je sprovedena obavezna vakcinacija, osim kada postoji trajna medicinska kontraindikacija za određenu imunizaciju.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je da se pred Sudom danas razmatraju važna ustavno-pravna pitanja. Ona je istakla da rasprava ne dovodi u pitanje značaj imunizacije, već da se razmatra odnos mjere o obaveznoj vakcinaciji i prava pojedinca.
Armenko je poručila da je zadatak Suda da utvrdi da li je mjera u skladu sa Ustavom i da li postoji pravična ravnoteža između zaštite javnog zdravlja, prava djeteta i prava roditelja.
Sudija Nikola Mugoša kazao je da je zadatak Ustavnog suda danas da odmjeri dva ustavna principa-pravo na zdravlje i pravo na privatni život.
“Djeca koja nijesu vakcinisana zbog aktuelne zakonske odredbe trpe posljedice da ne mogu pohađati vrtić i ne mogu se socijalizovati. To je potpuno jasno. Sa druge strane postoji obaveza države da preuzima preventivne, razumne mjere kada djeca zbog kompromitovanog imunog sistema ili drugih zdravstvenih problema ne mogu da budu vakcinisana. Crna Gora je daleko od onoga što bi moglo biti kolektivni imunitet”, naveo je Mugoša.
On je naveo da u konkretnoj situciji moramo uvažiti štetu koja je već nastala za djecu koja ne pohađaju vrtiće, tako i potencijalni rizik koji može nastupiti za svu onu djecu koja zbog objektivnih medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisana.
“Ako imamo u vidu ova dva prava i trebamo da ih odmjerimo, ako odgovarate na pitanje na koji način država u zemlji u kojoj postoji nizak stepen imunizacije, može zaštiti jedno od najvažnijih prava-pravo na život, upravo te djece, koja iz objektivnih razloga ne mogu primiti vakcinu i koja u potpunosti zavise od razultata koletivnog imuniteta”, pitao je Mugoša.
Na to je Vesko Pejak iz Instituta alternativa odgovorio da je jedna mjera da se komunicira sa građanima.
“Ministarstvo zdravlja bi trebalo da aktivnom kampanjom koju nijesu vodili, ne samo kroz medije, no i na terenu, da ardi na povjerenju i na tome da odnos sa građanima bude prisniji, bolji, kvalitetniji, da se brže i efektivnije odgovara na pitanja. Da se radi na edukaciji. Represijom ćete sigurno postići neki efekat. Ja sam siguran da ćete procenat podići za 5-6 procenata, ali sa siguran da će to dugoročno padati. Samo je jedna mjera – da se komunicira sa građanima”, poručio je Pejak.
Predstavnica Udruženja Roditelja Lepa Žunjić nadovezala se i kazala da je ovdje pitanje povjerenja, zdravstvenog sistema i od 1. septembra- pitanje podjela.
“Samo treba odmjeriti posljedice koje će dugoročnp ovakvo rješenje donijeti. Što se tiče zdravlja, koje moramo staviti na prvo mjesto, tu nema dileme, ustavri pitanje je jesmo li uradili sve što je zakonska obaveza, to vas molim da provjerite kada budete odlučivali. Ako smo mi istinski zakon sprovodili kako valja, iskonski bile dobre kampanje, iskonski imali dobar zdravsteni sistem, ako je sve u redu onda da”, istakla je Žunjić.
Niko nije prijavio nijednog pedijatra za širenje dezinformacija
Predstavnica Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević kazala je duboko razumije i cijeni brigu i strahove roditelja za svoje dijete.
“Cilj Ministarstva zdravlja i ove zakonske odredbe nije da se bilo koje dijete isključi ili kazni za socijalizaciji. Naprotiv, naša ustavna i ljudska dužnost utemeljena je u članu 69 Ustava da stvorimo sigurno, toplo i bezbjedno okruženje u kojem svako dijete može nesmetano da raste, uči i razvija se zaštićeno od bolesti koje možemo i moramo spriječiti. Osnovni cilj i razlog pripisivanja predmetne odredbe zakona je unapređenje sistema zaštite stanovništva od zaraznih bolesti, a posebno zaštita zdravlja djece, koja zbog postojanja trajne medicinske kontraindikacije ne mogu da prime određenu vakcinu, očuvanju kolektivnog imuniteta i povećanje obima vakcinacije”, rekla je ona.
Sudija Ustavnog suda Jovan Jovanović pitao je Ministarstvo zdravlja da li su donijete pravne mjere koje bi omogućile jednom od roditelja da odsustvuje sa posla radi čuvanja djeteta, bilo to plaćeno ili neplaćeno odsustvo.
Sutkinja Jelena Ružičić kazala je da je kao problem na nivou Crne Gore prepoznata nedovoljna komunikcija pedijatara sa roditeljima.
“Da li vam je poznato da se prilikom sprovođenja imunizacije stavlja fokus na bezbjednost vakcina, uključujući i na neželjenje reakcije, kako bi se roditeljima olakšala sumnje i zabrinutost. Da li ste preduzeli neke mjere da se to poboljša?”, pitala je Ružičić.
Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu u Ministarstvu zdravlja Jelica Krsmanović odgovorila je da sve usmene pritužbe koje su dobijali od građana o različitim stavovima pedijatara vezano za vakcine nisu mogli uvažiti.
“Jer nam je potreban pisani trag da taj neko vodi antivaksersku kampanju. Iz razloga što je došlo više pritužbi na to iz analize UNICEF-a da pedijatri ne ostvaruju dobru komunikaciju sa roditeljima sprovedenu su brojne edukacije sa pedijatrima i medicinskim sestrama u savjetovalištu o načinu komunikcije sa roditeljima”, istakla je Krsmanović.
Mirjana Vlahović Andrijašević ohrabrila je roditelje da upute pisane zahtjeve kako bi mogli da kanališu situaciju sa pedijatrima i kako bi ih na adekvatan način kaznili.
Sutkinja Jelena Ružičić je kazala da se u praksi pojavilo da djeca koja imaju privremene kontraindikacije i ne mogu da prime vakcinu koja je obavezna po kalendaru,a istovremeno mogu da pohađaju vrtić.
“Šta je sa tom djecom?”, pitala je Ministarstvo zdravlja.
Krsmanović je odgovorila da su privremene kontraindikacije akutna stanja zbog kojih djeca inače ne mogu boraviti u vrtiću.
“Nakon završenog akutnog stanja, dijete se javlja izabranom pedijatru, nastavlja se proces imunizacije i ono može boraviti u vrtiću. Problem su djeca koja značajno kasne sa programom obavezne imunizacije i kod njih trentno postoji privremena kontraindikacija, oni trenutno ne mogu dobiti potvrdu da borave u vrtiću, jer značajno kasne sa programom”, odgovorila je Krsmanović.
Sudija Faruk Rasulbegović pitao je šta se desi sa djecom koja su u ispitavanja nekog neurološkog poremećaja gdje vakcinacija mora biti privremeno odložena, a zvanična medicina još uvijek ne može da izdaje trajnu potvrdu o izuzeću.
“Da li dijete koje ima alergiju na npr kikiriki, da li je ono izuzeto”, pitao je Rasulbegović.
Na to pitanje, kako je poručila generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu u Ministarstvu zdravlja Jelica Krsmanović, trebala bi da odgovori struka, ukoliko pedijatri nemaju odgovor na njega.
Sudija Nikola Mugoša pitao je da li su Ministarstvo zdravlja i Vlada Crne Gore kreirali pravno predvidivi ambijent za roditelje, imajući u vidu o kakvoj značajnoj promjeni se radi.
“Da li su mjere iz akcionog plana ostale mrtvo slovo na papiru ili su one, i u kojoj mjer, realizovane? Na koji način mislite da se ova mjera ostvaruje imajući u vidu da ovo ograničenje postoji za djecu koja pohađaju vrtiće. Djeca u predškolskom uzrastu su vrlo mobilna, ona se sastaju u igraonicama, igralištima, imamo i dnevne boravke…Koliko je pedijatara prijavljeno da su davali dezinformacije javnosti”, pitao je Mugoša.
Mirjana Vlahović Andrijašević iz Ministarstva zdravlja kazala je da niko nije prijavio nijedog pedijatra, a interne procedure su u fazi izrade.
Da li je mjera Vlade srazmjerna i djelotvorna
Predstavnica Udruženja Roditelja Lepa Žunjić poručila je da roditelji nijesu protiv vakcinacije, već preispituju da li je mjera Vlade srazmjerna i djelotvorna.
“Djeca ne biraju pedijatra i ne odlučuju o vakcinaciji, ali posljedice odluka odraslih snose upravo ona”, kazala je Žunjić.
Ona je navela da problem pada vakcinacije traje godinama i da prije izmjene zakona treba analizirati kako se postojeći propisi primjenjuju, kao i rad zdravstvenog sistema i informisanje roditelja.
Žunjić je dodala da samo donošenje zakona nije dovoljno za vraćanje povjerenja građana u zdravstveni sistem.
Prema riječima Žunjić, prije donošenja novih mjera potrebno je analizirati kako se postojeći zakon primjenjivao, koliko je roditelja zbog nepoštovanja obaveze zaista sankcionisano, kao i da li su kampanje države o vakcinaciji bile dovoljno adekvatne i kontinuirane.
“Ne možemo zanemariti stavove i strahove roditelja, posebno kada od pedijatara dobijaju različite informacije”, kazala je Žunjić.
Ona je ocijenila da se mora postaviti pitanje zbog čega bi novi pristup dao bolje rezultate ukoliko postojeći zakonski okvir nije dosljedno primjenjivan.
“Ako zakon nijesmo adekvatno primjenjivali deset godina, zašto vjerujemo da ćemo novi primjenjivati?”, navela je Žunjić.
Posebno je ukazala na djecu koja trenutno ne mogu da pohađaju vrtiće, navodeći da dio njih boravi u privatnim čuvaonicama, kreativnim centrima, sportskim klubovima i radionicama.
“Ako djecu iz vrtića usmjeravamo u sisteme koje država ne kontroliše u istoj mjeri, postavlja se pitanje gdje su ta djeca i ko ih prati”, kazala je ona.
Žunjić je istakla da vrtić nije važan samo zbog zdravstvenog sistema, već i zbog obrazovanja, socijalizacije i razvoja djece, posebno onih iz ranjivih kategorija.
“Najbolji interes djeteta ne može se posmatrati samo kroz zdravlje i vakcinaciju. Potrebno je sagledati sve aspekte njihovog razvoja i dobrobiti”, zaključila je Žunjić.
Pejak: Troškovi od mogućih tužbi biće preko 10 miliona eura
Vesko Pejak iz Instituta alternativa pita ko će snositi posljednice odluke roditelja da ne vakciniše svoje dijete.
“Ne snosi roditelj, već dijete. To je pravni nonsens. Zašto se posljedice nevakcinacije ne donose na onoga ko je donio tu odluku”, pitao je Pejak.
Navodi da je Ministarstvo zdravlja dijelilo privatne zdravstvene podatke ustanovama koje u svojim statutima nemaju u opisu djelatnosti čuvanje i obradu tih podataka.
“To na neki način utiče i na stigmatizaciju određene grupacije, najranjivije”, ukazao je Pejak.
Dodaje da je 27.000 mališana trebalo da bude upisano u vrtiće.
“Njih 16.000-17.000 se nije upisalo. Šta će se desiti kada ti ljudi donesu dokaze da su iz bolnice prenijeli zdravstveni podatak ustanovama koje nijesu sertifikovane za čuvanje toga i pokrenu tužbu? Neka je prosječno 300-400-500 eura, plus putni troškovi, ukupni troškovi za obrazovni sistem, jer će tužiti vrtiće, preći će 10 miliona eura. To su direktne posljedice onoga o čemu mi danas raspravljamo”, kazao je Pejak.
Dodaje da vakcinacija u Švedskoj nije obavezna, ali da je procenat vakcinacije visok, jer imaju povjerenja u zdravstveni sistem.
Na raspravi učestvuju predstavnici NVU Udruženje Roditelji i Alternativa Crna Gora, koje su podnijele inicijative, kao i predstavnici Ministarstva zdravlja.
Stručna mišljenja iznijeće epidemiolozi Dragan Laušević, predstavnik Instituta za javno zdravlje Crne Gore, i Senad Begić, predstavnik UNICEF-a, zatim Nela Krnić, koordinatorka UNICEF-ovog programa za praćenje prava djeteta, Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Nevena Vučković Šahović, stručnjakinja za međunarodno pravo i prava djeteta, te Ivana Mihić, psihološkinja i stručnjakinja za razvojnu psihologiju, psihologiju porodice i rani razvoj djece.
Istovremeno, ispred Ustavnog suda u toku je protest pod nazivom „Djeca imaju pravo na vrtić. Roditelji imaju pravo na izbor“, koji organizuje NVU Luča slobode.
Roditelj Novak Raičković je najavio da ukoliko Ustavni sud donese odluku o vakcinaciji kao obaveznom uslovu za boravak u vrtić da su roditelji u pripremi da blokiraju vrtiće.
Izvor:cdm
