SKANDALOZNO: Tužiteljka OT Berane Jadranka Mićović stavila temeljni ugovor iznad ustava Crne Gore ?

Zakon je jasan – Ustav Crne Gore je iznad Temeljnog ugovora !

Bista Pavlu Đurišiću, četničkom komandantu i ratnom zločincu koji se povezuje sa ubistvima oko 20.000 civila, pretežno muslimana, nedavno je u Gornjem Zaostru otkrivena, a zatim premještena u crkvu nakon burnih reakcija javnosti i naloga državnih organa. Cijeli slučaj otvorio je pitanje – da li je Temeljni ugovor između Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve iznad Ustava i zakona države?

Nezakonitost od samog početka

Pravno je nesporno da je spomenik Pavlu Đurišiću bio nezakonit od trenutka kada je postavljen i otkriven. Zakon o spomen-obilježjima zabranjuje podizanje spomenika osobama koje su osuđene ili dokumentovane kao ratni zločinci, kao i saradnicima okupatora.

Pavle Đurišić, koga su Hitlerovi nacisti odlikovali ordenom Gvozdenog krsta jer je bio njihov poslušnik i saveznik, spada upravo u tu kategoriju. Stoga nije potrebno nikakvo dodatno rješenje da bi se utvrdilo da je njegovo veličanje protivpravno – to je jasno samim važećim zakonima.


Metodijevo skrivanje biste – krivično djelo

Otkrivanjem spomenika, držanjem govora punog vjerske i nacionalne mržnje, te premještanjem biste u crkvu, mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije svjesno je sakrio predmet iz krivičnog djela, čime je spriječio državu da sprovede zakon.

Time je njegovo postupanje zadobilo obilježja više krivičnih djela:

širenje vjerske i nacionalne mržnje;

onemogućavanje dokazivanja;

pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela;

potencijalno sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.

Drugim riječima, skrivanje biste nije čin vjerske autonomije, već – pravno posmatrano – niz krivičnih djela i čin prkosa državi i njenim zakonima.


Zašto Ustav i zakon imaju supremaciju nad Temeljnim ugovorom

Temeljni ugovor je akt između Vlade i SPC. On nije međunarodni ugovor, već ugovor sa jednom vjerskom zajednicom. U pravnom poretku Crne Gore, nijedan takav akt ne može biti iznad Ustava – najvišeg pravnog akta države – niti može derogirati zakone.

Član 145 Ustava jasno propisuje da je Ustav najviši pravni akt, a svi drugi pravni akti moraju biti u skladu s njim. Ako dođe do sukoba između Temeljnog ugovora i zakona, primjenjuje se Ustav i zakon.


Odgovornost tužilaštva

Poseban problem otvara postupanje tužilaštva koje je odbilo da izda nalog za pretres crkve, pozivajući se upravo na Temeljni ugovor. Time je tužilaštvo faktički stavilo ugovor sa jednom vjerskom organizacijom iznad Ustava i zakona države, što je pravno i politički neprihvatljivo.

Ustav i Zakon o krivičnom postupku obavezuju tužilaštvo da reaguje kada postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo. U ovom slučaju osnov sumnje nije bio sporan – bista ratnom zločincu je nezakonito postavljena, a potom i skrivena da bi se spriječilo njeno oduzimanje.

Odbijanjem da reaguje, tužilaštvo se može dovesti u vezu sa zloupotrebom službenog položaja i nesavjesnim radom u službi.


Zaključak

Spomenik Pavlu Đurišiću je od samog početka bio nezakonit jer veliča ratnog zločinca i saradnika okupatora.

Mitropolit Metodije, sakrivši bistu u crkvu, počinio je radnje koje imaju obilježja više krivičnih djela.

RUKOVODILAC BERANSKOG TUŽILAŠTVA JADRANKA MIĆOVIĆ STAVILA TEMELJNI UGOVOR IZNAD USTAVA CRNE GORE

Tužilaštvo je odbijanjem da izda nalog prekršilo Ustav i zakon, pozivajući se na Temeljni ugovor, što je neprihvatljivo.

Ustav je najviši pravni akt i iznad je svakog ugovora, uključujući i Temeljni ugovor. Državni organi su dužni da postupaju po Ustavu i zakonima, a ne po pravilima crkve ili političkim kompromisima.

Ovaj slučaj jasno pokazuje da je pred Crnom Gorom pitanje ne samo vladavine prava, već i autoriteta države: da li će organi gonjenja slijediti Ustav i zakon, ili će se povlačiti pred ugovorima i prkosom pojedinaca.

Tužilac Jadranka Mićović poznata je i po tome što je neprofesionalno vodila slučaj prebijanja novinara Tufika Softića.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su:

Jadranka Mićović, zamjenica Osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Danas je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama.

Vladan Đalović, tadašnji zamjenik Osnovnog državnog tužioca u Beranama (saslušao Draška Vukovića 1. jula 2014) sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju.

Bilo bi korisno da tužiteljka Jadranka Mićović detaljno pročita Ustav Crne Gore član 145 koji jasno propisuje da je Ustav najviši pravni akt, i da Temeljni ugovor ne može biti iznad Ustava i Zakona, jedino može biti kada hoće da zloupotrebljava zakon i vrši krivična djela.