Ovakvo obavještenje se pojavilo nakon istrage koju je sprovela Kancelarija trgovinskog predstavnika SAD, smatrajući da se Brazil, pored ostalog, ne bavi suzbijanjem korupcije i da sam uvodi nepoštene carine.
Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grin je rekao da su on i predsjednik Tramp imali “konstruktivne” sastanke sa predsjednikom Brazila Injacijem Lulom da Silovim i drugim brazilskim zvaničnicima.
Međutim, dodao je, “nastavljamo da imamo suštinska razmimoilaženja u pogledu razrješavanja pitanja koja su identifikovana u ovoj istrazi”.
Grirova kancelarija je povodom predloženih američkih carina zakazala ročište za 6. jul.
Prema riječima američkog trgovinskog advokata Rajena Medžerusa, plan Trampove administracije o uvođenju carina se ne odnosi na više od polovine uvoza brazilskog uvoza u SAD. On takođe ne obuhvata avione i ključne minerale.
Trampova administracija se pozvala na član 301 američkog Zakona o trgovini iz 1974. godine kako bi pokrenula istragu o trgovinskim praksama Brazila.
Tramp je prošle godine uveo Brazilu carine od 50 odsto, uglavnom iz protesta zbog toga što je Lulina vlada izvela na sud i osudila na dugogodišnju kaznu zatvora njegovog saveznika, bivšeg predsjednika Brazila Žaira Bolsonara zato što je pokušao da preokrene izborne rezultate iz 2022. godine na kojima je izgubio od Lule.
Međutim, Vrhovni sud SAD je u februaru utvrdio da je Tramp sa svojom carinskom politikom prekoračio svoja ovlašćenja oslanjajući se na Zakon o ovlašćenjima kod vanrednih međunarodnih situacija iz 1977. godine da bi ogromnoj većini zemalja svijeta, uključujući američke saveznike ali i Brazil, uvodio carine sa ogromnim procentima.
Vrhovni sud je utvrdio da na tom planu ovlašćenja ima samo američki Kongres.
Međutim, član 301 Zakona o trgovini iz 1977. godine nije obuhvaćen ovom presudom, koja je razjarila Trampa, i vjerovatno je da će njegova administracija koristiti ovaj član za uvođenje carina kako bi nadoknadila izgubljene carinske prihode poslije donošenja odluke vrhovnog suda.
