Posljedica duge izloženosti društvenoj stigmi nužno dovodi do razvijanja samostigme – kada osoba sama sebe osuđuje što je i pomislila da joj je potrebna pomoć.
Na to je, gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E, upozorila magistrica psihologije i diplomirana psihoterapeutkinja Sanja Jovančević.
Njegovanje samostigme je, ukazuje ona, upravo ono što održava stigmu u društvu.
– Stigma prema osobama s duševnim bolestima poprima niz različitih oblika – od negativnih stavova, preko različitih tretmana, do direktne diskriminacije. Postoji veoma širok opseg mentalnih bolesti i one ne podrazumijevaju da je oboljela osoba u potpunoj disfunkciji, već može imati sitnije poteškoće u dnevnom funkcionisanju – naglasila je Jovančević.
U današnje vrijeme su, prema njenim riječima, sve češće funkcionalne mentalne bolesti poput funkcionalne depresije i funkcionalnog anksioznog poremećaja.
– U kojima osobe naizgled obavljaju sve dnevne aktivnosti i ljudi oko njih ne primjećuju da imaju ikakav problem – ili to kriju u nekom perfekcionizmu i radoholičarstvu… Tako je nekako i društveno prihvaćeno da osoba izgara i da se ne osjeća dobro. Često čujete da neko kaže da je umoran i da mu je to od previše posla, pa se pod velom tog umora od posla sakrije jedna iscrpljenost zbog različitih duševnih tegoba – istakla je Jovančević
Duševne tegobe koje ljudi često ,,sakriju” mogu biti, objašnjava Jovančević, depresivno stanje u kojem se susrijeću sa apatijom i anhedonijom.
– Odnosno kada osoba nema više kapacitet da uživa u stvarima u kojima je uživala ranije… Ili anksiozna stanja gdje osoba ne može da zaustavi bujicu misli – dodala je Jovančević.
Ljudi, cijeni ona, imaju slobodu da se otvore i kažu da im je potreban psihoterapeut – ali najčešće u šali.
– Pa se brzo shvati da se ne šale i da su svjesni da im je pomoć potrebna, ali ubrzo se shvati i da nikada nijesu tražili pomoć, da nikome nijesu rekli da im je pomoć potrebna i da se ne osjećaju dobro. Upravo to je kako stigma djeluje – navela je ona.
Često imamo, kako je istakla, i postporođajnu depresiju kod žena.
– Koja je posebno važna zato što majke imaju pritisak da moraju biti dobre majke i onda nekako izgovoriti da se ne osjećaš dobro i da ne možeš da budeš tu za svoje dijete je dodatan pritisak – rekla je Jovančević.
Rekla je da je, prema statističkim podacima, posljednje tri godine bilo 283 suicida od čega su 220 muškarci.
– Mislim da je priča o mentalnom zdravlju muškaraca nešto o čemu treba pričati posebno u Crnoj Gori jer, čini mi se da, dosta važi to da muškarac mora biti jak, snažan, glava kuće, i da nije muškarac ukoliko se žali i ima neke tegobe – zaključila je Jovančević.
Izvor:etv
