Više od nedjelju dana nakon što su dvije žene sa simptomima botulizma zadržane na Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore, nije poznato da li je iko provjerio šta je bilo u preparatu koji im je ubrizgan.
– Još nam preparat nije dostavljen – kazali su juče Pobjedi iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva, nadležnog da utvrdi da li je riječ o originalnom lijeku. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ni na ponovljena pitanja Pobjede nije odgovorilo da li je i kome preparat upućen na vještačenje. Iz tužilaštva su juče kazali samo da je izviđaj u toku i da radi zaštite interesa postupka ne mogu saopštiti više detalja.
Krivično vijeće Osnovnog suda u Podgorici u međuvremenu je, po žalbi tužilaštva, preinačilo rješenja sudije za istragu. Ukrajinskoj državljanki Juliji Kušnarovoj, osumnjičenoj za tretmane, izreklo je mjere obaveznog javljanja državnom organu i privremenog oduzimanja pasoša, a Draženu Lakićeviću, koji joj je prodao preparat, zabranu napuštanja stana. Vijeće je djelo koje se stavlja na teret Kušnarovoj prekvalifikovalo iz teškog djela protiv zdravlja ljudi u vezi sa nadriljekarstvom u nesavjesno pružanje ljekarske pomoći, saopštili su juče iz Osnovnog suda.
Bez licence i van ustanove
Razlog za prekvalifikaciju je, prema obrazloženju, to što je osumnjičena po zanimanju doktor medicine. Iz suda navode da je ona dermatolog. U rješenju sudije za istragu od 27. septembra, navedeno je da joj je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija priznalo diplomu ljekara, specijalnosti opšta medicina.
Sud je, kako se navodi, imao u vidu da osumnjičena nije sprovodila tretmane u registrovanoj ustanovi, da postoje osnovi sumnje da je medikamente naručivala na nelegalan način, kao i da nije imala licencu za rad doktora medicine koji je stranac. Zato je zaključio da postoji osnovana sumnja da je kao ljekar nesavjesno postupala u pružanju ljekarske pomoći. Imajući u vidu visinu zaprijećene kazne i činjenicu da je osumnjičena strana državljanka, vijeće joj je, radi neometanog vođenja postupka, izreklo mjere obaveznog javljanja i privremenog oduzimanja pasoša.
Lakićeviću je zabrana napuštanja stana izrečena zbog osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo nedozvoljena trgovina. Sud je u obrazloženju istakao prirodu djela i „realnu i objektivnu opasnost“ da bi osumnjičeni mogao iskoristiti profesionalne kontakte radi nastavka nedozvoljene djelatnosti.
Od prijave do hapšenja
Institutu za javno zdravlje 24. septembra sa Klinike za infektivne bolesti stigle su dvije prijave botulizma, bolesti koja u Crnoj Gori nije registrovana u posljednjih deset godina, kazali su Pobjedi iz tog instituta. Klinički centar je istog dana upozorio javnost, navodeći da je pri prijemu pacijentkinja konstatovana osnovana sumnja na neispravan i lažni preparat, naveden kao Dysport.
Ministarstvo zdravlja saopštilo je 25. septembra da je riječ o ženama starosti 46 i 26 godina, primljenim četiri do pet dana nakon tretmana, sa simptomima koji odgovaraju botulizmu, uključujući mišićnu slabost i otežano gutanje. Od tri žene koje su potražile pomoć, dvije su zadržane na liječenju. Neurolog Kliničkog centra Balša Vujović kazao je 28. septembra za Televiziju Vijesti da su stabilno i da nijesu životno ugrožene, te da je riječ o izuzetno rijetkoj reakciji koju neurolozi u posljednjih 20 godina praktično nijesu imali priliku da vide.
Sanitarna i Zdravstvena inspekcija 26. septembra su, po nalogu tužilaštva, izvršile nadzor objekta u kojem su tretmani obavljani, a Sanitarna inspekcija mu je zabranila rad, jer nije imao sanitarnu saglasnost. Kušnarova je uhapšena istog dana.
„Lažni“ ljekari i diploma
Sudija za istragu Borko Lončar 27. septembra odbio je prijedloge tužilaštva za mjere nadzora prema oboje. U rješenju je naveo da Kušnarova ima diplomu medicinskog fakulteta u Kijevu, koju je Ministarstvo prosvjete priznalo 4. septembra 2026. radi zapošljavanja, te da je „pravni aksiom“ da lice sa završenim medicinskim fakultetom ne može izvršiti nadriljekarstvo, jer se to djelo odnosi samo na takozvane „lažne“ ljekare. Licencu za rad rješenje nije pominjalo.
Osumnjičena je u odbrani navela da je Dysport koristila i ranije u Ukrajini, da je preparat nabavljala u pakovanjima sa etiketom i uputstvom za upotrebu i da joj ništa nije ukazivalo da bi proizvod mogao biti sporan.
Lakićević je naveo da je preparat nabavljao od osobe iz Albanije ili sa Kosova, da mu je više puta dopreman preko vozača autobusa, a jednom taksijem, te da mu je dobavljač kazao da od njega nabavlja dosta ljudi u Crnoj Gori. Za njega je sudija našao osnovanu sumnju za nedozvoljenu trgovinu, ali ne i za stavljanje u promet škodljivih proizvoda, navodeći da u spisima nema dokaza da je preparat bio škodljiv za zdravlje.
Licenca nije formalnost
Tužilaštvo je žalbu predalo 28. septembra. Iz tužilaštva su tada Pobjedi kazali da su od trenutka kada je dežurni tužilac obaviješten o događaju znali da osumnjičena nema licencu za rad u Crnoj Gori, te da su tu okolnost uzeli u obzir i u kvalifikaciji djela i u žalbi.
Ljekarska komora Crne Gore potvrdila je Pobjedi da Kušnarova nije imala licencu niti je podnijela zahtjev za privremenu licencu, i da priznavanje diplome nije dovoljno za rad ljekara u Crnoj Gori. U saopštenju od 29. septembra Komora je ocijenila da je sud „pogrešno“ iz priznate diplome izveo zaključak koji ostavlja utisak da je osumnjičena time stekla pravo da radi kao ljekar, i kritikovala zaključak da nema dokaza o štetnosti preparata. Takav nalaz, poručili su, „nije dokaz bezbjednosti“, već potvrda „potpunog gubitka sljedivosti preparata“.
Ko smije da ubrizgava
Zakon o zdravstvenoj zaštiti estetske minimalno invazivne metode svrstava u nove zdravstvene tehnologije, koje može obavljati samo zdravstvena ustanova sa odgovarajućim prostorom, kadrom i opremom i dozvolom za korišćenje nove zdravstvene tehnologije. Obavljati ih mogu doktori medicine i stomatologije sa sertifikatom o završenoj edukaciji, izdatim u skladu sa standardom Evropskog komiteta za standardizaciju.
Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje estetske minimalno invazivne nehirurške metode „antiage“ medicine glave i vrata, na snazi od 17. decembra 2025, propisuje da ustanova mora imati najmanje jednog specijalistu plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije, maksilofacijalne hirurgije ili dermatovenerologije. U takvoj ustanovi tretman može obavljati i doktor medicine ili stomatologije sa najmanje dvije godine kliničkog iskustva nakon stručnog ispita i sertifikatom. Ministarstvo zdravlja je 26. septembra poručilo da su ovakve usluge van registrovanih ustanova i van kruga licenciranih zdravstvenih radnika „kršenje zakona“.
Preparat još nije provjeren
Institut za ljekove isti odgovor dao je Pobjedi 28. septembra, 1. oktobra i juče: zaplijenjeni preparat nije dostavljen, niti je Institut imao uvid u dokumentaciju o njemu.
Originalnost se, kako objašnjavaju, utvrđuje provjerom porijekla i sljedljivosti preparata: pakovanja, broja serije, roka upotrebe i dokumentacije o nabavci, u saradnji sa proizvođačem, koji može potvrditi da li serija potiče iz njegovog lanca i za koje je tržište bila namijenjena. Tako se može utvrditi da li je riječ o originalnom lijeku namijenjenom drugoj zemlji, koji je u Crnu Goru dospio mimo legalnog lanca, ili o falsifikatu. Pri odluci o laboratorijskom ispitivanju Institut će, kako navode, uzeti u obzir da je riječ o biološkom lijeku „čija svojstva i biološka aktivnost mogu zavisiti od protoka vremena, kao i od uslova transporta i čuvanja proizvoda“.
Institut je 29. septembra upozorio da ljekovi poput Dysporta moraju biti transportovani i čuvani u takozvanom hladnom lancu, na propisanoj temperaturi, te da su falsifikovane serije ovog lijeka posljednjih godina otkrivane u više zemalja, zbog čega je Svjetska zdravstvena organizacija 2022. izdala upozorenje. Redovnom kontrolom u legalnom lancu snabdijevanja u Crnoj Gori, navode, do sada nije otkriven nijedan falsifikovani lijek, ali proizvodi koji se distribuiraju van tog sistema nijesu obuhvaćeni nadzorom Instituta.
Institut za ljekove poziva građane da ljekove nabavljaju isključivo u okviru legalnog lanca distribucije, a zdravstvene radnike da prijave svaku sumnju na defekt kvaliteta ili neželjeno dejstvo lijeka.
Izvor: Pobjeda
Budite prvi i ostavite komentar