Pet amandmana na Ustav Crne Gore kojim su izmijenjeni članovi vezani za pravosuđe, tužilaštvo i Centralnu banku Crne Gore, poslanici su usvojili na jučerašnjem Šestom vanrednom zasijedanju. Za predloženi tekst izmjena glasalo je 68 prisutnih poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih.
Prve promjene najvišeg zakonodavnog akta nakon 13 godina podržali su poslanici vlasti i dijela opozicije, osim Demokratske narodne partije (DNP) koja je napustila sjednicu, a čiji je lider Milan Knežević to već mjesecima najavljivao.
Tokom rasprave koja je više predstavljala rekapitulaciju grešaka i osvrtanje na tvrdnje Kneževića kako je premijer i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajićrezervista Vojske Srbije, govorili su samo predstavnici opozicionih klubova poslanika – kako je to ranije dogovoreno na Kolegijumu predsjednika parlamenta Andrije Mandića (Nova srpska demokratija). Zamjerili su što nijesu uvažene sugestije sa javne rasprave, ali smatraju da je podrška izmjenama Ustava neophodna zbog evropskih integracija i što skorijeg zatvaranja Poglavlja 23.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović (NSD) podsjetila je da su članovi Odbora bili uzdržani prilikom glasanja o prijedlozima iz javne rasprave, jer ne bi bilo vremena da se i za njih čuje stav Venecijanske komisije Savjeta Evrope i Evropske komisije.
Jelena Božović, FOTO: Stevo Vasiljević– Koliko sam primijetila, i vlast i opozicija imaju određene rezerve prema ovako predloženim amandmanima, jer se Vrhovnom državnom tužiocu i predsjedniku Vrhovnog suda na ovaj način daje veliki autoritet bez mogućnosti kontrole sa strane. To su svi uočili kao manjkavosti prijedloga – kazala je Božović.
MONOPOL PRAVOSUĐA
Lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković rekao je da Crna Gora ulazi u završnu fazu izmjena Ustava. Podsjetio na sličan proces iz 2013. godine koji je ubrzao otvaranje svih pregovaračkih poglavlja do 2020. godine. No, predložene izmjene, po njemu, ne mogu riješiti mnoga ključna pitanja.
– Moje je mišljenje da pravosuđe u Crnoj Gori nije ni samostalno, ni nezavisno. Ono je batina i instrument u rukama parlamentarne većine i drugih centara moći u Crnoj Gori, skopčano s jasnom ambicijom da se nanese šteta opoziciji i mnogim neistomišljenicima, a s ciljem da ova vlast što duže potraje – rekao je Živković.
Ocijenio je da amandmani daju ogromnu moć sudstvu i tužilaštvu, te upozorio da mogući „monopol pravosuđa može voditi zloupotrebama“. Podsjetio je da usvojena rješenja neće važiti samo za sadašnje čelnike tužilaštva, već i za svakog budućeg specijalnog i Vrhovnog državnog tužioca.
– Vjerovatno ćemo se svi saglasiti da niko danas nije zadovoljan ovakvim rješenjem, ni u vlasti, ni u opoziciji, ali i da sudstvo i tužilaštvo ne može biti pod kontrolom politike. No, kada date moć i monopol pravosuđu, iz toga se rađa autoritet, zatim ozbiljne zloupotrebe, a nakon toga dolazi do kršenja ljudskih prava i sloboda – rekao je Živković.
Upozorio je i da bi pravosuđe moglo postati četvrta grana vlasti koja pretenduje da uređuje društveni i politički život, kao i na „mogućnost ličnih obračuna kojih je Crna Gora puna“. Zato ukazuje da Skupština mora da kontroliše druge dvije grane vlasti, ali ne i da na njih politički utiče. U konačnom, za Živkovića je važno da u ovoj fazi „DPS rizike podredi interesu da Crna Gora bude sljedeća članica EU“, zbog čega su bezrezervno podržali amandmane.
Danijel Živković, FOTO: Stevo VasiljevićOdgovarajući na izlaganje predsjednika najjače opozicione partije, Knežević ga je upitao zašto glasa ako vidi opasnost od stvaranja četvrte grane vlasti. Izmjene o kojima se glasalo nazvao je „metastazom ustavnih promjena“ i „Satlerovim amandmanima“ na, kako je dodao, „najantisrpskiji dokument – Ustav iz 2007. godine“.
– Ova država ispušta dušu u krugu parlamenta i još to predstavljamo kao neku najnormalniju pojavu. U dijelu parlamentarne većine promoviše se mišljenje kako je sve što je abnormalno – normalno, a sve što je normalno – sumnjivo, kazao je Knežević.
Posebno je potencirao kako amandmani ne stižu od formalnih predlagača, već šefa Delegacije Evropske unije Johana Satlera.
ČIJI SU PRIJEDLOZI
Šef poslaničkog kluba Evropskog saveza Boris Mugoša podsjetio je da se najviši pravno-politički akt mijenja nakon 13 godina.
– Vlada je izmjene, prema agendi, trebalo da predloži do juna 2025. godine, ali je to učinila osam mjeseci nakon isteka roka. Od polovine februara do juna parlamentarna većina držala ih je u fioci. Zato smo i došli u ovu situaciju: da u minut do 12 donosimo ove izmjene bez kvalitetne javne rasprave, svjesni da je to mjerilo za zatvaranje Poglavlja 23 – ukazao je on.
Kasnu javnu raspravu ocijenio je kao fingiranu i zamjerio što nijesu uvažena mišljenja stručne javnosti. Po njemu, najveća odgovornost za ovakvo usvajanje amandmana leži na Vladi, „koja je trebalo da uradi stručniju analizu i pokuša da uvjeri partnere iz Brisela da rješenja treba korigovati“.
Milan Knežević, FOTO: Stevo VasiljevićPosebno se osvrnuo na moguću koncentraciju moći i u tužilaštvu, i u sudstvu, ali i nekonzistetna rješenja za formiranje Tužilačkog i Sudskog savjeta, te izostanak definisanja kriterijuma za kategoriju uglednih pravnika.
– Glasaćemo za izmjene, jer je ovo istorijska prilika. Niko nama ništa nije naredio. Predstavnici EU ni u jednom trenutku nijesu rekli kakva rješenja treba da usvojimo i ne želim da se prebacuje na njih odgovornost za ovo što nam je Vlada predložila – kazao je Mugoša.
Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović izjavio je da će glasati za ustavne promjene. Podršku su najavili i Ilir Čapuni iz Albanske alijanse i Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative.
Prema najavama, na vanrednoj sjednici 2. septembra na dnevnom redu će biti još jedan amandman na Ustav, kojim bi članovi i predsjednik Vlade bili izuzeti od imuniteta za krivično gonjenje.
REAKCIJE
Nedugo nakon usvojenih ustavnih promjena, na društvenim mrežama je reagovao upravo ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler.
– Odlične vijesti iz Skupštine Crne Gore! Dogovor kuću gradi – napisao je on na društvenoj mreži Iks.
Ocijenio je da vlast i opozicija „nastavljaju da pokazuju političku zrelost i odgovornost za evropsku budućnost Crne Gore“.
– Usvojene ključne ustavne izmjene snažan su korak ka jačanju nezavisnosti pravosudnih i finansijskih institucija i zatvaranju pristupnih pregovora u poglavljima 17 i 23. Najveći i najteži dio političkog posla iza nas – istakao je on.
Takođe smatra da smo „veoma blizu cilja, zato sada nema stajanja“.
– Izbor nedostajućih članova Sudskog savjeta, uspostavljanje Centralne izborne komisije i drugi paket ustavnih izmjena treba izglasati brzo i odgovorno, uz najširu političku podršku. Važno je da proevropske političke snage ne izgube iz vida ono što im je zajednički cilj i da, bez obzira na razlike, nastave da podržavaju preostale evropske reforme. To je jedini put da evropski standardi i evropski kvalitet života što prije postanu stvarnost za građane Crne Gore – zaključio je Satler.
Premijer Spajić takođe je čestitao parlamentarcima na usvajanju ustavnih amandmana, koje smatra „ključnim uslovom za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24“.
– Usvajanje amandmana na Ustav, sa 68 glasova, vodi ka jačanju vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i stabilnosti državnih institucija. Hvala svima koji su doprinijeli ovom važnom iskoraku i neka usvojene ustavne promjene budu u interesu građana, pravne sigurnosti i evropske Crne Gore – zaključio je on u obraćanju na mreži Iks.
I ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je komentarisala na istoj društvenoj mreži, ističući da usvajanje izmjena Ustava „svjedoči visokom stepenu odgovornosti svih političkih aktera i svedruštvenom konsenzusu“ za članstvo u EU koje je „najvažniji strateški cilj“.
– Ustavne promjene zahtjevan su proces i ispit zrelosti i za najrazvijenije demokratije, zato je današnji dan još jedna u nizu potvrda spremnosti da odgovorno doprinosimo evropskom demokratskom prostoru. Današnjim glasanjem ispunili smo obaveze iz EU agende za jačanje vladavine prava, a paralelno smo realizovali i mjerila iz Poglavlja 17 – dodala je ona.
Gorčević vjeruje i u podršku najavljenim izmjenama Ustava koje se tiču imuniteta članova Vlade.
– Funkcionalna demokratija i vladavina prava zahtijevaju postojanje mehanizama koji garantuju jednakost pred zakonom, podstiču odgovornost vlasti i obeshrabruju zloupotrebu položaja – navela je ona, te ponovila da je sve izvjesnije zatvaranje svih poglavlja do kraja godine.
Posebnu poruku na društvenim mrežama imao je i predsjednik Skupštine. Mandić je podsjetio na Ustave Socijalističke Republike Crne Gore iz 1974, Republike Crne Gore u okviru Savezne Republike Jugoslavije – bez podsjećanja da je riječ o takozvanom Žabljačkom ustavu iz 1991. godine. Osvrnuo se i na, kako je rekao, treći Ustav iz 2007. godine.
Ja sam gotovo uvjeren da će neka nova generacija i neki novi saziv ovdje imati Ustavotvornu skupštinu i da ćemo nakon priključenja EU imati i novi Ustav, koji će oslikavati sve što je potrebno građanima Crne Gore. Radovaćemo se novoj Ustavotvornoj skupštini kad postanemo članica EU – zaključio je on.
Ovalav stav Mandića moglo bi se tumačiti i kao najava kontinuiteta politike njegove NSD, ali i njega lično, koja se ogleda u uvođenju srpskog jezika kao službenog (umjesto u službenoj upotrebi), te Srba kao ustavotvornog naroda (što je trenutno nije moguće zbog građanskog karaktera države).
Izvor:Pobjeda
