“Imajući u vidi da je govor držao na engleskom jeziku”

Šahman: Želim da vjerujem da je Milatović napravio previd

Želim da vjerujem da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović napravio previd ili je ostao nedorečen usljed činjenice da je govorio na engleskom jeziku, kazao je lider BDP-a Sead Šahman, komentarišući izjavu predsjednika Jakova Milatovića, na zasijedanju Parlamentarne Skupštine NATO u Dejtonu, da je Dejtonskim sporazumom okončan građanski rat u Bosni.
Sead Šahman

“Moju iskrenu namjeru da želim da vjerujem da se radi o tome temeljim na odličnoj posjeti koju je imao krajem prošle godine zvaničnom Sarajevu i Predsjedništvu Bosne i Hercegovine upravo za vrijeme predsjedavanja člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda Denisa Bećirovića. 

Takođe, želim da podsjetim da je Milatović u svojstvu predsjednika države kazao da je Međunarodni sud bio vrlo jasan kada je donio odluku da se u Srebrenici dogodio genocid. Isti taj sud je nedvosmisleno utvrdio da je rat na teritoriji Bosne i Hercegovine bio agresija na tu međunarodno priznatu državu koje je održala referendum o svojoj nezavisnosti 29. februara i 1. marta 1992. godine. Dakle, tada se desio međunarodni oružani sukob gdje su susjedne zemlje imale svoju agendu i to je utvrđena istorijska i nepobitna činjenica jer u njemu nisu učestvovale samo snage unutar te zemlje i njeni građani”, naveo je Šahman za Antenu M. 

Izjave državnih zvaničnika, u ovom slučaju predsjednika Crne Gore, kako kaže, treba da budu posvećene istinskom snaženju i jačanju regionalnih odnosa i nastavku evropskih integracija, i to upravo u godini kada obilježavamo 30. godina od postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, te 33 godine od kako je Bosna i Hercegovina postala članica Ujedinjenih nacija.

“A usljed činjenice da BiH prolazi kroz veoma turbulentno političko razdoblje usljed antidejtonskog i separatističkog djelovanja predsjednika manjeg bh entiteta, Republika Srpska, Milorada Dodika.

Ovim putem želim da podsjetim da se ovih dana navršavaju 33. godine od zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koji se dogodio 1992. godine u Herceg Novom, kada je deportovano najmanje stotinu pripadnika bošnjačke nacionalnosti koji su stigli iz ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine, a od kojih je većina po deportaciji likvidirana”, dodao je Šahman.