Utrenutku kada je trebalo da utvrdi tačno stanje u Arheološkoj zbirci Muzeja i galerija Podgorice, iz koje od ranije nedostaje 150 predmeta, Komisija za reviziju muzejskog materijala je razriješena odlukom direktora te ustanove Dragana Radovića – obavijestila je juče javnost Marijana Brajović, dosadašnja članica Komisije za reviziju muzejskog materijala i članica Savjeta JU Muzeji i galerije Podgorice iz reda zaposlenih. S druge strane, iz Muzeja i galerija su za Pobjedu kazali da dosadašnji način organizacije rada Komisije nije obezbijedio potreban kontinuitet i dinamiku, a u posljednjem periodu nije bilo moguće uspostaviti ni funkcionalan nastavak njenog rada, te da formiranje nove komisije predstavlja jedino stručno održivo rješenje.
Prema saznanjima Pobjede, Radović je odugovlačio imenovanje arheologa u Komisiji još od decembra prošle godine, i pored brojnih inicijativa i dopisa, što je otežavalo reviziju, a do sjednice 3. avgusta, kada je razriješena predsjednica Komisije Ljiljana Karadžić, praktično se ništa nije dešavalo, saznajemo od našeg izvora. Nakon razrješenja Karadžić, Radović je imenovao sadašnjeg pomoćnika direktora ustanove, dokumentaristu Filipa Despotovića za novog predsjednika i u sastav dodao arheologa Nemanju Radunovića. Ova dva nova člana priključena su petočlanom sastavu preostalom iz starog saziva Komisije kako bi se nastavila revizija. Međutim, članovi starog saziva insistirali su na kolektivnoj odgovornosti, te su zvanično zatražili da svi budu razriješeni. Odlukom direktora od 14. septembra taj zahtjev je prihvaćen, pa su razriješeni svi članovi – kako pet članova starog sastava, tako i novoimenovani Despotović i Radunović.
Niz otvorenih pitanja
Postupak revizije muzejskog materijala, prema riječima Brajović, traje duži vremenski period i do danas nije okončan.
– Njegovo trajanje u značajnoj mjeri uslovljeno je time što ova revizija nije bila puko prebrojavanje predmeta, već detaljno utvrđivanje njihovog postojanja i stanja, identifikacija velikog broja neobrađenih i neinventarisanih predmeta, provjera dokumentacije i usaglašavanje stvarnog stanja sa muzejskim evidencijama. Takav posao zahtijevao je duže vrijeme od inicijalno planiranog upravo zbog zatečenog stanja fonda i dokumentacije, što je svakako višedecenijski izazov sa kojim se ustanova suočava – kazala je ona.
U završnoj fazi, prema njenim riječima, preostale su dvije zbirke (arheološka i kulturno-istorijska), za čiju su reviziju bile potrebne određene organizacione i druge mjere koje Komisija, kao stručno tijelo, nije mogla samostalno preduzeti.
– Zbog toga je Komisija, u više navrata, pisanim putem upoznavala direktora Dragana Radovića sa stanjem revizije i tražila konkretne radnje iz njegove nadležnosti kako bi se postupak mogao nastaviti i završiti. Na navedena obraćanja nije dobijen odgovor niti su obezbijeđeni traženi uslovi za nastavak rada. Napominjem da je kulturno-istorijskom zbirkom i dijelom arheološke zbirke i danas zadužen Dragan Radović – navela je Brajović u saopštenju, dodajući da je u međuvremenu izvršen inspekcijski nadzor od strane inspektorke za kulturnu baštinu, nakon kojeg je ustanovi ostavljen rok da postupak revizije završi do septembra 2026. godine.
– Umjesto završetka postupka u postojećem stručnom kontinuitetu, 3. avgusta direktor je stavio van snage interni pravilnik po kojem je Komisija sve vrijeme postupala i razriješio dotadašnju predsjednicu Komisije, imenovao novog predsjednika i dodatnog člana. Činjenica koja zahtijeva posebno ozbiljno institucionalno objašnjenje jeste da je Komisija već bila ušla u Arheološku zbirku i započela njenu reviziju kada je direktor Dragan Radović razriješio predsjednicu i promijenio sastav Komisije – ustvrdila je Brajović.
Ona je naglasila da arheološka zbirka nije bilo kakva zbirka.
– Kao što je javnost upoznata, u njoj je ranije utvrđen nedostatak 150 predmeta, zbog čega je podnijeta krivična prijava protiv NN lica. Takođe, poznato je i to da je sadašnji direktor Dragan Radović dio arheološke zbirke, iz koje nedostaju predmeti, preuzeo 2002. godine i da je za nju bio zadužen tokom naredne dvije decenije. Naglašavam: ove činjenice same po sebi ne dokazuju odgovornost Dragana Radovića za nedostatak bilo kojeg predmeta, niti je na Komisiji niti na meni da utvrđujemo bilo čiju odgovornost. Krivična prijava je podnijeta protiv NN lica, a utvrđivanje krivične odgovornosti pripada isključivo nadležnim državnim organima – saopštila je ona, dodajući da upravo zbog toga postavlja pitanje na koje javnost zaslužuje precizan odgovor.
– Zašto je direktor razriješio predsjednicu i promijenio sastav Komisije upravo nakon što je postupak revizije započet u Arheološkoj zbirci? Takođe, zašto je paušalnim ocjenama o navodnim nepravilnostima, bez konkretnih činjenica i stručnih obrazloženja, doveo u pitanje profesionalni integritet svih članova Komisije i obiman stručni rad koji je do tada izvršen? Članovima Komisije, do danas, nije konkretno saopšteno koje su to nepravilnosti, ko ih je utvrdio, koja radnja Komisije je bila nepravilna, koji propis ili stručni standard je povrijeđen i na osnovu kojeg dokumenta je takva ocjena izvedena. Zbog toga su preostali članovi Komisije 6. avgusta zauzeli jednoglasan zajednički stav: ako direktor smatra da način rada Komisije opravdava razrješenje njene predsjednice, onda se odgovornost za rad kolektivnog stručnog tijela ne može bez navođenja konkretnog razloga i adekvatnog obrazloženja pripisivati samo jednoj osobi. Zatraženo je da budemo razriješeni zajedno sa predsjednicom. Direktor je to učinio 14. septembra – navela je ona u saopštenju.
Međutim, prema njenim riječima, u novom rješenju događa se nešto posebno značajno: „nepravilnosti u radu Komisije“ više se ne navode kao razlog za razrješenje članova.
– Sada se, pored našeg zahtjeva za razrješenje, problematizuje naše navodno „neopravdano“ neodazivanje na sastanak novoimenovanog predsjednika, iako smo četiri dana prije tog sastanka svoj stav zvanično, pisano i preko arhive ustanove saopštili direktoru, a ponovili ga na isti način novoimenovanom predsjedniku – rekla je ona.
Posljednjim rješenjem direktor je, kako je kazala, razriješio kompletan dotadašnji sastav Komisije i odlučio da formira novu.
– Potpuna promjena sastava Komisije otvara ozbiljna pitanja: ko i na koji način garantuje kontinuitet i vjerodostojnost već izvršene revizije? Da li će nova komisija prihvatiti rezultate prethodne? Da li će ponovo pregledati hiljade već obrađenih predmeta? Ko će verifikovati dokumentaciju prethodne komisije? Gdje prestaje odgovornost prethodnog, a počinje odgovornost novog sastava? – postavila je pitanja Brajović.
Bez konkretnog odgovora
Direktor Muzeja i galerija Dragan Radović, u telefonskom razgovoru, novinaru Pobjede kazao je da pitanja pošalje na zvanični mejl Muzeja i galerija. Na pitanja smo dobili odgovore od Muzeja i galerija, a ne od Radovića, a odgovore na šest konkretnih pitanja dobili smo zbirno, čime je izbjegnut odgovor na većinu pitanja koja su od interesa za javnost.
Radović (FOTO: Mara Babović/Pobjeda)– U odnosu na pitanja koja ste nam dostavili, bez namjere da ulazimo u dalju polemiku ili problematizovanje okolnosti koje prate ovaj proces, želimo da istaknemo da je postupak revizije prije svega interno, stručno i organizaciono pitanje ustanove. Ipak, u najboljoj namjeri, kao i iz poštovanja prema dosadašnjoj saradnji s Vama i interesovanju javnosti za rad JU Muzeji i galerije Podgorice, dostavljamo odgovor i pojašnjenje okolnosti koje su dovele do toga da postupak revizije još uvijek nije okončan – naveli su iz Muzeja i galerija Podgorice, dodajući da je razumljivo da je pitanje revizije muzejskog materijala ponovo u fokusu javnosti, jer njeno okončanje nije samo zakonska obaveza Muzeja i galerija, već i jedan od ključnih preduslova za uredno, stručno i odgovorno upravljanje muzejskim fondom i dalji rad ustanove.
– Činjenica je, međutim, da postupak revizije traje gotovo četiri godine i da u tom periodu nije priveden kraju. Takva situacija za ustanovu nije zadovoljavajuća i moramo otvoreno priznati da je neprihvatljivo da jedan posao od ovakvog značaja ostane nezavršen toliko dugo, posebno imajući u vidu stručne kapacitete kojima ustanova raspolaže – naveli su u odgovorima iz Muzeja i galerija, dodajući da su razlozi za ovakvu situaciju višestruki.
– Dosadašnji način organizacije rada Komisije nije obezbijedio potreban kontinuitet i dinamiku, a u posljednjem periodu nije bilo moguće uspostaviti ni funkcionalan nastavak njenog rada. Dodatni stručni problem predstavlja činjenica da je, usljed dugog trajanja postupka, dio ranije prikupljenih podataka potrebno ponovo provjeriti. To se naročito odnosi na podatke o zatečenom stanju predmeta, potrebama konzervatorske zaštite i njihovim mikrolokacijama, koji su po svojoj prirodi promjenljivi. Zbog toga bi prosto nastavljanje postupka tamo gdje je ranije zaustavljen moglo dovesti u pitanje pouzdanost konačnog nalaza revizije – odgovorili su iz Muzeja i galerija.
U takvim okolnostima, kako su kazali, formiranje nove komisije predstavlja jedino stručno održivo rješenje.
– Nova komisija mora imati jasno definisanu metodologiju, rokove i odgovornosti i postupak revizije sprovesti od početka, u skladu sa pravilima muzejske struke. Smatramo da je to jedini način da se ovaj posao konačno vremenski oroči, sprovede na pouzdanim stručnim osnovama i završi na način koji neće ostavljati prostor za nova odlaganja ili naknadna preispitivanja rezultata – saopštili su iz Muzeja i galerija, dodajući da su već preduzeli određene korake kako bi budući postupak bio jednostavniji i operativniji i u skladu sa praksom u drugim muzejima.
– Interni pravilnik koji je dodatno uređivao postupak revizije stavljen je van snage, sa namjerom da se nova komisija u svom radu prvenstveno rukovodi važećim propisima i pravilima muzejske struke, bez procedura koje nijesu neophodne za zakonito i stručno sprovođenje revizije. Cilj nije da se traži opravdanje za dosadašnje kašnjenje, već da se postojeći problem prizna, otklone uočene prepreke i uspostavi model rada koji će omogućiti da ova važna zakonska i stručna obaveza konačno bude završena u razumnom i jasno utvrđenom roku – odgovorili su nam iz Muzeja i galerija.
Ipak, nijesmo dobili odgovore na pitanja zašto je Komisija razriješena baš u trenutku ulaska u Arheološku zbirku, koje su konkretne nepravilnosti utvrđene u njenom dosadašnjem radu i kakva je sudbina 150 nestalih eksponata.
Predsjednica Savjeta ignoriše zahtjeve za sjednicu
Marijana Brajović je u saopšenju navela i da je o svim navedenim okolnostima sa postupkom revizije upoznat Savjet JU Muzeji i galerije Podgorice, kao organ upravljanja ustanovom i Glavni grad, kao osnivač.
– Savjetu su dostavljeni relevantni dopisi, zatražena je dokumentacija potrebna za utvrđivanje činjeničnog stanja i više puta smo, još jedna članica Savjeta i ja, inicirale sazivanje sjednice na kojoj bi se razmotrili tok revizije, postupanje po nalogu inspekcije, odluke direktora i navodi Komisije. Uprkos tome, predsjednica Savjeta, do danas, nije sazvala sjednicu na kojoj bi ova pitanja bila razmotrena.
Sekretarijat za kulturu, koji vrši upravni nadzor nad radom javnih ustanova čiji je osnivač Glavni grad, u vrlo kratkom i, usudiću se da kažem, neprimjerenom dopisu (imajući u vidu ozbiljnost situacije), samo je podsjetio direktora na već postojeću obavezu okončanja postupka revizije, u što kraćem roku – saopštila je Brajović.
Izvor:Pobjeda
