To proizilazi iz Nacrta mišljenja Venecijanske komisije, na koje je moguće podnijeti amandmane, a o kome je juče počela dvodnevna rasprava na plenarnoj sjednici tog savjetodavnog tijela Savjeta Evrope.
Venecijanska komisije se u svom mišljenju nije bavila tumačenjem dva zakonska rješenja koja propisuju različite starosne granice za odlazak u penziju, odnosno tumačenjem toga je li sutkinja Đuranović trebalo da bude penzionisana po Zakonu o radu ili Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, objašnjavajući da u nadležnosti Komisije nije da procijenjuje nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud.
Preporuke
U svom mišljenju je, međutim, preporučila usvajanje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda, uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju, donošenje odredbe kojom se sudiji omogućava da nastavi sudijsku funkciju do stupanja na dužnost novog sudije i širenje odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda u slučaju sukoba interesa, uz puno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanje funkcionalnosti najviše sudske instance.
Konstatujući postojanje spora u vezi sa primjenom Zakona o radu, koji propisuje starosnu granicu za odlazak u penziju sa 66 godina i Zakona o PIO, koji preporučuje da ta granica bude 65 godina, Komisija objašnjava da je njen zadatak ograničen na ocjenjivanje predmetnih pitanja u svjetlu evropskih i međunarodnih standarda i prakse, te davanje preporuka u cilju izbjegavanja sličnih situacija ubuduće.
U mišljenju podsjeća da je sigurnost mandata do obavezne starosne granice za penzionisanje ili do isteka mandata, osnovna garancija nezavisnosti pravosuđa i da je to još značajnije u slučaju sudija Ustavnog suda, s obzirom na to da ta institucija predstavlja krajnji arbitar u pitanjima ustavnog prava, poštovanja vladavine prava i zaštite ljudskih prava.
“Starosna granica za penzionisanje sudija Ustavnog suda treba da bude jasno propisana zakonom, bez ikakvih sumnji i nejasnoća i bez diskrecije tijela koje odlučuje o penzionisanju, naročito ako je riječ o političkom tijelu poput Skupštine“, preporučuje Venecijanska komisija.
Naglašava i da postojanje osnova za prijevremeni prestanak mandata sudiji Ustavnog suda treba da ocijeni sam Ustavni sud, kako bi se spriječio bilo kakav neprimjeren spoljni uticaj.
Kada je riječ o tri osnova za prijevremeni prestanak mandata sudija, Komisija naglašava da dva postupka mora sprovesti Ustavni sud na način što će utvrditi ispunjenost uslova za starosnu penziju na sjednici i o tome obavijestiti predlagača u roku od šest mjeseci prije ispunjenja tih uslova.
“Ustavni sud se, umjesto da konkretno odlučuje o postojanju uslova za prestanak mandata, ograničavao na odlučivanje o tome da li da uopšte pošalje obavještenje predlagaču… Sud nije postigao većinu za slanje obavještenja i nije donosio formalnu odluku, već postoji samo zapisnik o glasanju, koji ponekad, ali ne uvijek, sadrži i upućivanje na Zakon koji je sud razmatrao. U većini slučajeva, stav Suda o primjenjivosti Zakona o radu može se zaključiti samo a contrario, iz toga što nije postignuta većina potrebna za slanje obavještenja predlagaču. Čak i kad je Ustavni sud naveo koji zakon smatra primjenljivim, nije dao nikakvo obrazloženje“, navodi se u Nacrtu mišljenja.
Kada je, sa druge strane, riječ o Skupštini, Komisija smatra da je ona trebala da poštuje proceduru propisanu Zakonom o Ustavnom sudu koja zahtijeva formalno obavještenje Ustavnog suda.
Venecijanska komisija na kraju konstatuje i da su njeni sagovornici bili mišljenja da je potrebna zakonska reforma kako bi se osiguralo da se slična situacija više ne ponovi i objašnjava da se to mišljenje odnosi na elemente koji bi mogli postati dio takve reforme u nacrtu.
Reakcije
Komentarišući mišljenje Venecijanske komisije, predsjednica Ustavnog odbora i poslanica NSD-a Jelena Božović ocjenjuje da se u njemu napominje da je trebalo preciznije ispoštovati proceduru, ali ne konstatuje da je odluka Ustavnog odbora bila neustavna ili nezakonita.
Ona smatra da se preporukama sugeriše dodatno preciziranje procedura penzionisanja sudija Ustavnog suda i zahtijeva jasno definisanje da li se to radi po Zakonu o PIO ili Zakonu o radu.
“No, i sadašnje zakonodavstvo daje jasan odgovor. Sudije i tužioci, uključujući i sudije Ustavnog suda, idu u penziju po osnovu Zakona o PIO, pod istim uslovima kao i svi ostali nosioci pravosudnih funkcija. Sutkinja Đuranović je ispunila te uslove, sa više od 40 godina staža. Danas, kada je i Venecijanska komisija pokazala da nema osporavanja tih odluka, jasno je da je DPS odgovoran za opstrukcije, a da je Ustavni odbor branio pravni poredak“, saopštila je Božović.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić smatra da je Komisija u mišljenju nedvosmisleno zaključila da Ustavni sud nije ispunio svoju ustavnu dužnost time što nije utvrdio uslov za prestanak mandata sutkinji Đuranović.
On dodaje i da je, u nedostatku ispunjenja ustavne dužnosti koju je imao Ustavni sud, Skupština bila dužna da djeluje kako bi zaštitila ustavni poredak.
“To je učinjeno tako što je na osnovu pisma predsjednice Ustavnog suda, koje je sadržalo podatke o godinama i stažu sudija i nedvosmisleno ukazivalo da su se stekli uslovi za prestanak mandata, Skupština kompenzovala propust Ustavnog suda u smislu svoje ustavne dužnosti, bez preuzimanja nadležnosti Ustavnog suda. U konkretnom slučaju ovo je bio jedini način da se prevaziđe zloupotreba, jer se redovna procedura nije mogla pratiti“, poručio je Čarapić i dodaje kako se nijedna preporuka ne odnosi na vršenje ovlašćenja Skupštine, već se predlažu izmjene zakona kako bi se eliminisao prostor za zloupotrebe koje sprovode same sudije Ustavnog suda.
Sa druge strane, poslanik DPS-a Ivan Vuković poručuje da je Komisija potvrdila ispravnost stava parlamentarne opozicije u vezi sa decembarskom odlukom Ustavnog odbora kada je, protivno Ustavom propisanoj proceduri, penzionisana sutkinja Đuranović.
“Bilo bi lijepo ovim povodom čuti pravne “stručnjake“ iz vladajuće većine“, napisao je Vuković na mreži Iks.
Reagovali su i iz GP Ura poručujući da je Komisija istakla da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru i sačeka formalno obavještenje od Ustavnog suda o ispunjenju uslova za prestanak mandata sutkinji.
“Ustavni odbor ne može preuzeti nadležnosti Ustavnog suda i parlamentarna većina je ovim činom svjesno kršila Ustav. Odbrana Ustava bila je jedini razlog našeg bojkota parlamenta, a ne bilo kakav hir ili ciljana opstrukcija, kako su cijenili iz većine“, saopštili su iz Ure.
Da mišljenje Venecijanske komisije ukazuje na to da je parlamentarna većina prekršila Ustav, Zakon o Ustavnom sudu i pravni sistem podredila uskopartijskim interesima, smatra i poslanik SD-a Boris Mugoša.
On kaže da je znao da će mišljenje Komisije potvrditi ono što je govorila opozicija, ali i naglašava kako zbog toga nije srećan.
“Jer sve ovo po ko zna koji put pokazuje da većina u većini svjesno povlači antievropske poteze. Ovo je i poruka svima onima koji obnašaju važne ili žele da obnašaju važne funkcije u pravosudnom sistemu, uključujući i izvršnu vlast, da su vlast i opozicija prolazne kategorije i da pravno znanje, odnosno profesionalni integritet treba čuvati od dnevnopolitičkog konteksta“, naveo je u objavi na Iksu.
Božović najavio formiranje radne grupe za primjenu preporuka VK
Ministar pravde Bojan Božović najavio je da će taj resor formirati radnu grupu koju će činiti predstavnici vlasti, opozicije i nadležnih institucija i koja će raditi na potpunoj i preciznoj primjeni preporuka Venecijanske komisije.
“Ovo je trenutak da pokažemo političku odgovornost, institucionalnu zrelost i odlučnost da gradimo pravni poredak koji ne zavisi od volje pojedinaca, već od jasno uređenih procedura, utemeljenih u Ustavu i zakonima Crne Gore“, saopštio je Božović.
Kada je riječ o samom mišljenju VK, Božović zaključuje kako ono “potvrđuje ono na šta su i oni godinama ukazivali“.
“Da je pravna neujednačenost i nedostatak jasne prakse stvorila ozbiljne nedoumice, narušila povjerenje u institucionalne mehanizme i otvorila prostor za političke i pravne tenzije“, naveo je on.
Božović poručuje i da će sve preporuke iz mišljenja VK biti uvažene sa ciljem da se osigura nesmetano, predvidivo i pravno utemeljeno funkcionisanje Ustavnog suda i da će u najkraćem roku svim relevantnim institucijama biti upućen poziv za delegiranje članova koji će učestvovati u pripremi izmjena i dopuna Zakona o Ustavnom sudu.
Vujović: Uzalud stav VK, oni će po starom
Nema te Venecijanske, ni Evropske komisije koja će ovu vlast dovesti „k poznaniju prava“, poručio je juče predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
“Uzalud non-pejper i stav Venecijanske komisije, oni će po starom“, napisao je Vujović u objavi na platformi Iks komentarišući Nacrt mišljenja Venecijanske komisije.
On je naglasio da Crna Gora „mora da istrpi još jednu ekipu slučajnih, da iživi svoj minut slave“.
“Nije to što piše, već kako oni čitaju. Neznanje i bezobrazluk u akciji“, zaključio je Vujović u objavi na Iksu.
