Kao “rok zvijezda bankarstva”, bio je redovan učesnik samita, gdje je zajedno sa poslovnim liderima i političkom elitom zagovarao vrijednosti međunarodne saradnje. Međutim, nakon manje od godinu dana na funkciji premijera Kanade, Karni je u utorak na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu ponudio direktniju procjenu svijeta: “snažni rade ono što mogu, a slabi trpe ono što moraju”, piše Gardijan.
“Stari poredak se ne vraća i ne treba ga oplakivati”
U opširnom govoru, koji je brzo postao viralan, Karni je izložio doktrinu za svijet narušenih međunarodnih normi, upozoravajući da “usklađenost neće kupiti bezbjednost”.
“Stari poredak se ne vraća. Ne treba ga oplakivati”, rekao je. “Nostalgija nije strategija.”
Njegove poruke, upućene političarima, medijima i poslovnim liderima u Davosu, dočekane su ovacijama. Iako nije izričito pomenuo Donalda Trampa, Karni je aludirao na frustraciju i zabrinutost da Bijela kuća želi da demontira “arhitekturu kolektivnog rješavanja problema” koja je definisala veći dio prethodnih osam decenija.
Prvo priznanje stvarnosti
“Lideri u drugim zapadnim prijestonicama ukazivali su na ‘opasna odstupanja’ koja je Tramp napravio od normi, ali su se uvijek vraćali ideji da se on može umiriti ili prilagoditi. Karni je to razotkrio kao jednostavno netačno”, rekao je Džek Kaningem profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Torontu.
Kako navodi Kaningem, lideri sve više shvataju da Trampom neće moći da “upravljaju” do kraja njegovog mandata i da se suočavaju s raspadom sistema međunarodnog poretka koji su Sjedinjene Američke Države pomogle da se izgradi.
“Karni je prvi veliki zapadni lider koji je u suštini priznao stvarnost. Mnogi lideri u inostranstvu traže nekoga ko će postaviti smjer. Karni je ovim govorom uradio upravo to”, ističe on.
Ekonomska integracija kao oružje
Kanadski premijer upozorio je da su “velike sile”, što je bila slabo prikrivena aluzija na SAD, počele da koriste ekonomsku integraciju kao „oružje“, uz “carine kao polugu, finansijsku infrastrukturu kao sredstvo prisile i lance snabdijevanja kao ranjivosti koje treba iskoristiti”. Posljednjih dana Tramp je zaprijetio uvođenjem nameta evropskim državama koje se protive njegovom pokušaju da preuzme kontrolu nad Grenlandom.
Karni je takođe upozorio na diplomatska i ekonomska povlačenja, poručivši prisutnima da će svijet “tvrđava” biti siromašniji i manje održiv.
“Pitanje za srednje sile, poput Kanade, nije da li ćemo se prilagoditi ovoj novoj stvarnosti. Moramo. Pitanje je da li ćemo se prilagoditi prostim podizanjem viših zidova ili možemo učiniti nešto ambicioznije”, rekao je.
“Ako nijeste za stolom, na jelovniku ste”
Veliki dio Karnijevog uspona od ekonomiste do svjetskog lidera zasniva se na tezi da geografska blizina i dugogodišnji savezi sa SAD-om više ne garantuju prosperitet i bezbjednost. Njegov govor dolazi u trenutku kada se dvije države pripremaju za trgovinske pregovore i suočavaju s Trampovim ponovljenim prijetnjama aneksijom Kanade.
“Karni razumije da, iako nema potrebe “bosti Trampa u oko”, isto tako nema potrebe ni pretjerano mu laskat”, rekao je Kaningem.
“Premijer zna da su Trampova obećanja i riječi u suštini bezvrijedni. On može, i često to radi, da ih povuče po sopstvenom hiru. Upravo nas ta rastuća američka nepouzdanost gura u ovu poziciju.“
Karni je istakao nedavnu trgovinsku misiju svoje vlade u Kini, gdje je tražio kineska ulaganja u kanadski naftni sektor i smanjio carine na kineska električna vozila, što je bio jasan signal udaljavanja od američke politike.
Dok se Kanada okreće “principijelnijem i pragmatičnijem” pristupu, Karni je iznio viziju kako bi njegova vlada, ali i druge srednje sile, mogle da se snalaze u nepredvidivoj globalnoj politici.
“Srednje sile moraju djelovati zajedno, jer ako nijeste za stolom, na jelovniku ste. Velike sile mogu sebi priuštiti da idu same. One imaju veličinu tržišta, vojnu moć i polugu za nametanje uslova. Srednje sile to nemaju”, rekao je.
Karni je najavio sprovođenje politike „varijabilne geometrije“, koja podrazumijeva formiranje različitih koalicija za različita pitanja, zasnovanih na vrijednostima i interesima. Ukazao je na milijarde potrošene za podršku odbrani Ukrajine i ponovio da Kanada „čvrsto“ stoji uz Grenland i Dansku, te da njegova vlada nastoji da ojača trgovinske veze s azijskim i evropskim državama.
Institucije nijesu zakazale, već velesile
Ovaj fleksibilni pristup stoji u oštrom kontrastu sa sigurnostima poslijeratnog međunarodnog poretka koji je Karni dugo zagovarao. Međutim, Bob Rej, bivši kanadski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, rekao je da su zakazale države koje su trebalo da podržavaju institucije, a ne same institucije.
“Velesile, poput Rusije i Sjedinjenih Država, odlučile su da uzmu zakon u svoje ruke”, rekao je.
“Premijer je bio jasan: ne napuštate te institucije i ne odustajete od njih. Ali morate priznati da su u stvarnom svijetu one izložene ogromnim izazovima. Previše zemalja krši sva pravila i istovremeno očekuje od drugih da ih krše.“
Rej, koji je izbliza svjedočio promjenljivoj prirodi obaveza američke spoljne politike u okviru UN-a, ocijenio je da je govor bio istovremeno „direktan“ u procjenama i optimističan u pozivu saveznicima.
“Pregovori iz pozicije slabosti nijesu suverenitet”
“Karni je jasan: nećemo se povinovati državama koje žele da razgrade ove sisteme i neumorno ćemo raditi s drugim zemljama koje dijele isto uvjerenje“, rekao je Rej.
“Mnogo smo jači kada djelujemo zajedno pred onima koji žele da uruše globalni poredak.”
Karni je upozorio da, dok države pokušavaju da sklope sporazume s moćnim silama, one „pregovaraju iz pozicije slabosti, prihvataju ono što im se nudi i nadmeću se ko će biti susretljiviji“.
„To nije suverenitet. To je samo njegova imitacija uz prihvatanje podređenosti“, poručio je.
“Ne smijemo dozvoliti da nas uspon tvrde moći zaslijepi pred činjenicom da će moć legitimnosti, integriteta i pravila ostati snažna, ako odlučimo da je koristimo zajedno“, ključna je poruka Karnijevog govora.
