Nauka

Neuhvatljivo stvorenje dubine može živjeti vjekovima: Naučnici misle da znaju zašto

"Čak i ako želiš pokušati, nikad ne odrasti", rekao je Petar Pan u naslovnom romanu J. M. Barrieja, ponavljajući osjećaj koji je ljudska rasa dugo izražavala u nastojanju da prevari smrt.
Foto: CNN

Potraga za otključavanjem tajni dugovječnosti bila je tema znanstvenih studija vjekovima . A neke od najvećih lekcija o dugom životu dolaze iz same prirode.

Uzmimo, na primjer, ogromnu kornjaču Jonathana. Vjeruje se da je kornjača, stanovnik udaljenog južnoatlantskog otoka Svete Helene, vjerojatno rođena 1832. godine – no mogla bi biti starija od 200 godina budući da točan datum njezina rođenja ostaje nepoznat.

Iako slijep i bez osjeta mirisa, Jonathan još uvijek ima oštar sluh za svoju poodmaklu dob i sunča se po blagom vremenu.

No, iako su divovske kornjače poznate po iznimno dugom životu, možda ih nadmaši nedokučivo stvorenje iz dubina.

Tajne okeana

Rijetko viđeni grenlandski morski pas je tromo stvorenje koje polako pliva dubokim vodama sjevernog Atlantika i Arktičkog oceana. Polarna riba je jedina vrsta morskog psa koja može izdržati niske temperature tijekom cijele godine.

Veliki morski psi također žive više od 400 godina, a neki od njih možda žive još od kolonijalnih vremena.

Nakon mapiranja i proučavanja njihovih izvanrednih genoma, znanstvenici misle da je neobično dug životni vijek morskih pasa ukorijenjen u njihovom jedinstvenom genetskom sastavu – s uvidima koji bi se mogli koristiti za produljenje ljudskog životnog vijeka.

Drugi svjetovi

Meteorit “Crna ljepotica” otvorio je prozor za proučavanje drevnog Marsa kada je pronađen u pustinji Sahara 2011. godine.

Astronomi vjeruju da je svemirski kamen izbačen s Marsove površine prije 5 do 10 milijuna godina. A sada, jedno jedino mineralno zrno unutar meteorita otkrilo je najstariji izravan dokaz vode na Marsu prije 4,45 milijardi godina.

Mineralno zrno je izmijenjeno vrućom vodom na Marsu, što sugerira da su nastanjivi okoliši poput toplih izvora možda postojali na crvenom planetu rano u njegovoj povijesti.

U međuvremenu, rover Perseverance upravo je završio svoj 3 i pol mjeseci dug uspon uz strmi rub kratera Jezero na Marsu, uočivši neobičnu stijenu s zebrinim prugama duž puta. Sljedeće? Robotski istraživač će istražiti najstarije stijene na Marsu kako bi otkrio više o misterioznoj prošlosti planeta.

Divlje kraljevstvo

S prepoznatljivim narančasto-crnim krilima, leptire monarhe lako je uočiti dok lete među cvijećem, pomažući oprašivanju biljaka i potičući biološku raznolikost.

Ali monarch populacije su doživjele nagli pad zbog insekticida, gubitka staništa i klimatske krize – što je dovoljno zabrinjavajuće da je Američka služba za ribu i divlje životinje predložila dodavanje ove osjetljive vrste na popis ugroženih vrsta.

Ako leptiri dobiju oznaku, moglo bi se poduzeti više mjera za zaštitu važnih oprašivača. No dužnosnici upozoravaju da bi monarsi bez akcije mogli nestati prije kraja stoljeća s dalekosežnim posljedicama za ekosustave.

Fantastična stvorenja

Kad se stvorenje u srpnju nasuklo na obalu Novog Zelanda, stručnjaci su se zapitali je li to možda kit s lopaticama, najrjeđi kit na svijetu koji se smatra gotovo mitskim jer nikada nije viđen živ na moru.

Sada su znanstvenici koji proučavaju ostatke potvrdili da je “zbilja zdepasta, moćna mala životinja” doista jedan od nedostižnih morskih sisavaca, rekao je Anton van Helden, stručnjak za neke od najrjeđih kitova na svijetu.

Lešin, koji su proučavali znanstvenici za kitove i članovi lokalne zajednice Maori, dao je dragocjene tragove o životinji koja roni u dubokim morima.

Mi smo porodica

Drevni DNK izvučen iz fragmenata kostiju pronađenih u špilji ispod srednjovjekovnog dvorca pomogao je znanstvenicima da odrede kada su pretpovijesni ljudi susreli neandertalce i s njima pravili djecu.

Kosti su pripadale majci, kćeri i daljim rođacima koji su živjeli u današnjoj istočnoj Njemačkoj prije otprilike 45.000 godina. Njihovi genomi otkrili su dokaze neandertalskog podrijetla, što znači da su se rani Homo sapiensi koji su živjeli u regiji parili s neandertalcima prije 1500 godina.

“Bili smo mnogo sličniji nego što smo bili različiti”, rekla je Priya Moorjani, asistentica profesora molekularne i stanične biologije na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley.

“Čini se da su se međusobno miješali dugo vremena.”

Osim što je rasvijetlila zajedničku povijest između ljudi i neandertalaca, studija je također pokazala da su fragmenti pripadali izgubljenoj grani ljudskog obiteljskog stabla.

Otkrića
Istražite ova fascinantna nova otkrića:

— Mužjak grbavog kita krenuo je u rekordnu migraciju u rasponu od 8.106 milja (13.046 kilometara) između Tihog i Indijskog oceana, nudeći jedinstveni uvid u složeno ponašanje ovih morskih divova.

— Vrsta otporne bakterije, pod nadimkom “Conan the Bacterium”, otporna je na doze zračenja tisuće puta jače od onih koje bi ubile čovjeka. Sada su znanstvenici otkrili njegov “tajni umak”, koji bi se mogao koristiti za zaštitu astronauta u dubokom svemiru u budućnosti.

— Proleti NASA-ine svemirske letjelice Juno Jupiterovog vatrenog mjeseca Io pomogli su otkriti iznenađujuće razloge zašto je to najvulkanskiji svijet u našem Sunčevom sustavu.


Možda vas zanima