Nacionalni savjet Albanaca reagovao je na izbor Snežane Živanović za direktoricu SMŠ „Bratstvo-jedinstvo“ u Ulcinju, poručujući da će insistirati na dosljednom poštovanju zakonskog uslova o poznavanju albanskog jezika za nastavni kadar i koristiti sva raspoloživa pravna sredstva.
“Povodom imenovanja direktorice Srednje škole u Ulcinju, ovo pitanje prije svega treba posmatrati u okviru poštovanja zakona i prava albanske nacionalne zajednice u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju Nacionalnog savjeta Alabanaca.
Poručili su da je njihov stav jasan i da se zakonom zagarantovana prava manjina moraju poštovati u potpunosti, a ne samo formalno.
“Član 18 Zakona o manjinskim pravima i slobodama propisuje uslov aktivnog poznavanja jezika i pisma manjine, dok stav 2 ovog člana ovaj uslov povezuje i sa izborom direktora obrazovne ustanove u kojoj se nastava izvodi na jeziku manjine. Zato je suštinsko pitanje jednostavno: da li imenovana direktorica aktivno poznaje albanski jezik i da li ispunjava uslove propisane zakonom?”, upitali su.
Prema njihovim navodima, ukoliko ih ispunjava, to treba jasno dokazati i u tom smislu pravo manjine smatra se ispoštovanim.
Ukoliko ih ne ispunjava, iz Nacionalnog savjeta Alabanaca su naveli da će zahtijevati provjeru zakonitosti imenovanja i utvrđivanje odgovornosti.
“Imajući u vidu navedeno, Nacionalni savjet se obratio Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija sa zahtijevom da nas informiše da li kandidatkinja za direktoricu posjeduje dokaz o aktivnom poznavanju albanskog jezika, kao i da li je podvrgnuta postupku provjere poznavanja jezika, predviđenom članom 101 stav 4 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, ili posjeduje neki drugi odgovarajući dokaz kojim se potvrđuje ispunjenost ovog zakonskog uslova”, navodi se u saopštenju.
Istakli su da to nije stav koji zauzimaju samo zbog tog imenovanja.
“I prije izbora direktora JU OŠ „Boško Strugar“ u Ulcinju, Ministarstvu prosvjete smo uputili dopis kojim smo zahtijevali poštovanje istog zakonskog principa. Umjesto odgovora, direktorica je imenovana, dok postoje ozbiljne sumnje da ni u ovom slučaju nije ispunjen uslov aktivnog poznavanja albanskog jezika. Stoga očekujemo da nadležni organi utvrde činjenice i u ovom slučaju”, dodali su.
Poručili su da njih ne interesuje nacionalna ili politička pripadnost direktora, već da li ispunjava ili ne ispunjava zakonom propisane uslove.
“Ne tražimo privilegije, ne tražimo etničke kvote niti poseban tretman. Zahtijevamo da država primjenjuje sopstveni zakon”, istakli su.
Kako su naveli, isti princip mora važiti i za nastavni kadar.
“Nacionalni savjet Albanaca će uputiti dopis svim obrazovnim ustanovama na područjima u kojima Albanci žive u značajnom broju, sa ciljem dosljednog poštovanja zakonskih uslova za nastavni kadar angažovan u odjeljenjima u kojima se nastava izvodi na albanskom jeziku. Član 101 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju izričito propisuje: “Nastavnici u ustanovama ili posebnim odjeljenjima ustanova u kojima se nastava izvodi na jeziku pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, pored uslova propisanih zakonom, moraju imati aktivno znanje jezika i pisma te manjine i crnogorskog jezika”, dodaje se u saopštenju.
Iz Nacionalnog savjeta su poručili da ne traže privilegije niti izbor direktora na osnovu nacionalne pripadnosti.
Prema njihovim riječima, jednaki uslovi za sve podrazumijevaju da svaki kandidat mora ispunjavati sve zakonom propisane uslove.
“Poznavanje jezika manjine, kada je propisano zakonom, nije privilegija – to je zakonski uslov. Zato pozivamo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava da ovo pitanje sagleda kroz jasne odredbe Zakona o manjinskim pravima i slobodama i da se angažuje na njihovom dosljednom sprovođenju”, istakli su.
Poručili su da će se Nacionalni savjet aktivno baviti ovim slučajem, koristiti raspoloživa pravna sredstva i da će se obratiti svim nadležnim domaćim i međunarodnim institucijama radi zaštite zakonom zagarantovanih prava albanske nacionalne zajednice.
“Ovo nije samo test za jedno imenovanje. Ovo je test stvarne primjene manjinskih prava i vladavine prava u Crnoj Gori. U trenutku kada se zemlja nalazi u završnoj fazi procesa pristupanja Evropskoj uniji, prava manjina ne mogu ostati evropski standard samo na papiru i pitanje dobre volje u praksi”, zaključili su.
Izvor:cdm
