Pored stalno zaposlenih agenata i oficira, služba bezbjednosti vrbovala je i obične građane, često putem ucjene ili drugih vidova prinude, kako bi nadzirali svoje kolege, prijatelje, komšije i rođake, te o njima podnosili izvještaje svojim nalogodavcima.
Predstojeće objavljivanje ovih dosijea, za koje je Istorijski arhiv službi državne bezbjednosti danas saopštio da će se odvijati u dvije faze, sa početkom 4. novembra, dio je nastojanja nove mađarske vlade desnog centra da uvede veću transparentnost u rad državnih institucija.
Nakon konferencije za novinare održane danas u prostorijama arhiva, generalni direktor te ustanove Gerge Bendeguz Čeh izjavio je da je pitanje objavljivanja ovih dokumenata bilo sporno još od demokratske tranzicije Mađarske prije 36 godina, uglavnom, kako je naveo, zbog toga što bi njihovo objavljivanje vjerovatno kompromitovalo političare koji su i dalje aktivni.
„Ovo je stara debata. Mađarsko društvo nije uspjelo ni da proguta ni da ispljune ovaj problem još od promjene režima“, rekao je Čeh.
Međutim, ubrzo nakon što je njegova stranka Tisa u aprilu ubjedljivo porazila dugogodišnjeg mađarskog lidera Viktora Orbana, premijer Peter Mađar izjavio je da će njegova nova vlada „ispuniti jedno od najvažnijih obećanja demokratske tranzicije: učinićemo postojeće dosijee javno dostupnim i pretraživim“.
Dosijei, za koje se procjenjuje da sadrže između 50.000 i 60.000 imena, a koji su ranije bili dostupni samo bliskim srodnicima pomenutih osoba i istraživačima, sada će biti dostupni putem pretražive onlajn baze podataka.
Korisnici će moći da zatraže informacije o pripadnicima službi bezbjednosti, doušnicima ili osobama koje su bile mete za vrbovanje, na osnovu imena, datuma ili mjesta rođenja, imena majke, kodnog imena, kao i vrste ili broja dokumenta.
Pojedini dokumenti će biti djelimično cenzurisani kako bi se zaštitili osjetljivi lični podaci, uključujući zdravstvene kartone, podatke o zavisnostima, seksualnim aktivnostima i seksualnoj orijentaciji.
Drugi talas objavljivanja dokumenata planiran je za 25. februar, kada će javnosti biti predstavljeno oko 9.000 takozvanih „B dosijea“, spisa koji mogu imati i po nekoliko stotina stranica, a koji sadrže detaljne informacije o pojedincima koji su vrbovani ili su bili mete vrbovanja.
Čeh, direktor arhiva, izjavio je da vlade koje nasljeđuju diktature rijetko objelodanjuju imena bivših agenata i doušnika, a kamoli tako detaljne dosijee kakve Mađarska sada priprema za objavljivanje.
„Ovako radikalna objelodanjivanja nikada se ranije nigdje nijesu dogodila. Sada zaista možemo da razumijemo ko su bili tajni saradnici ili doušnici državne bezbjednosti“, rekao je on.
Budite prvi i ostavite komentar