Lavrov je rekao da se zemlje Globalnog juga i istoka potvrđuju kao suvereni centri razvoja, navodeći da takvu politiku dijele i države okupljene u Zajednici Nezavisnih Država, Šangajskoj organizaciji za saradnju, BRIKS-u i drugim formatima. Prema njegovim riječima, zapadne zemlje pokušavaju da očuvaju privilegije koje su, kako je naveo, sticale vijekovima i da drugim državama nameću sopstvena pravila.
Govoreći o Venecueli, Lavrov je ocijenio da je američka vojna intervencija u toj zemlji neprihvatljiva i pozvao na što skorije oslobađanje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge.
Ruski ministar je govorio i o Iranu, osudivši, kako je rekao, ubistvo vrhovnog lidera te zemlje ajatolaha Alija Hamneija, članova njegove porodice, kao i vojnog i političkog rukovodstva Islamske Republike.
Lavrov je naveo i da su, prema njegovoj ocjeni, mete američko-izraelskih napada bili ne samo civilna infrastruktura već i mirni nuklearni objekti Irana koji su pod garancijama Međunarodne agencije za atomsku energiju.
O iranskom nuklearnom programu Lavrov je prethodnih dana u Njujorku razgovarao i sa generalnim direktorom MAAE Rafaelom Grosijem.
O Palestini, Kubi i Ukrajini
Govoreći o Bliskom istoku, Lavrov je rekao da je došlo vrijeme za rješavanje, kako je naveo, glavnog problema regiona – obezbjeđivanja državnosti palestinskog naroda.
On je ocijenio da humanitarna situacija u Pojasu Gaze ostaje kritična, dok je na Zapadnoj obali, prema njegovim riječima, nastavljeno širenje izraelskih naselja.
Lavrov je pozvao i na ukidanje pomorske blokade Kube i njeno brisanje sa američkog spiska država koje Vašington označava kao sponzore terorizma.
Govoreći o Ukrajini, ruski ministar je optužio Zapad da Kijev snabdijeva oružjem i pomaže mu u usmjeravanju dronova i raketa. Prema njegovim riječima, nastojanja da se Rusiji nanese strateški poraz dovela bi do, kako je ocijenio, „strateškog ćorsokaka“ za one koji podržavaju nastavak sukoba.
Lavrov je naveo i da Rusija nastavlja da se, kako je rekao, bori za bezbjednost i prava stanovnika Donbasa i Novorosije, u skladu sa Poveljom UN, i ponovio da će ciljevi ruske „specijalne vojne operacije“ biti ostvareni.
Moskva traži promjene u Savetu bezbjednosti UN
Šef ruske diplomatije osvrnuo se i na reformu Savjeta bezbjednosti UN, navodeći da ona ne bi trebalo da podrazumijeva dodatna mjesta za zapadne zemlje, posebno Njemačku i Japan.
Rusija se, prema njegovim riječima, zalaže za veću zastupljenost Azije, Afrike i Latinske Amerike i podržava kandidature Brazila i Indije.
Lavrov je takođe saopštio da su Rusija, Bjelorusija i zemlje koje dijele njihove stavove usvojile izjavu o početku rada na Evroazijskoj povelji raznolikosti i multipolarnosti u 21. vijeku.
Pozvao je sve države koje su spremne da učestvuju u stvaranju nove kontinentalne arhitekture mira i razvoja da doprinesu toj inicijativi.
Lavrov je u svom obraćanju ukazao na pitanje odnosa Evropske unije prema zemljama kandidatima i politiku sankcija prema Rusiji. Prema njegovim riječima, zvanični Beograd se suočava sa zahtjevima da uskladi svoju politiku prema Moskvi sa stavom EU. Lavrov je tokom izlaganja govorio i o širem pitanju pritisaka zapadnih zemalja na države koje ne podržavaju sankcionu politiku prema Moskvi.
