Da je pristup uvećanju zarada bio selektivan, ukazuju i u Ministarstvu finansija (MF) iz kojeg u obrazloženju zakona navode da je to dovelo do narušavanja osnovnog principa ujednačenosti zarada za rad na istim ili sličnim poslovima i radnim mjestima koji zahtijevaju isti nivo kvalifikacija. Dodaju da su posljednjih godina kroz izmjene kolektivnih ugovora uvećani koeficijenti za sve u javnom sektoru, osim za funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija.
”Neadekvatan raspon u visini zarada i relativno niske zarade u odnosu na složenost i odgovornost poslova utiču na odliv kadrova, slabo interesovanje i deficit stručnog kadra, posebno u pravosuđu i tužilaštvu”, stoji u prijedlogu zakonskih izmjena koje će godišnje koštati dodatnih 8,5 miliona eura.
Narušen sistem zarada
Kostić je ocijenio da su se zarade mijenjale separatno, narušavajući proporcionalne odnose, a time i društvene odnose u raspodjeli – odnosno sistem socijalne pravednosti koji je temeljni faktor društvene mobilnosti i motivacije članova društva.
”Teške posljedice nerazumijevanja važnosti sistema zarada i njegove koherencije po ostvarenje društvenih ciljeva već možemo vidjeti u nedostatku kvalitetnog kadra u sudskoj vlasti i tužilačkoj organizaciji, a glavne posljedice će tek da uslijede uz već vidljive ozbiljne posljedice po društvenu svijest i povjerenje članova društva koje generišu ponašanje ‘ugrabi dok možeš'”, ukazuje Kostić.
