Specijalista ishrane Veroslava Stanković, ističe da su namirnice životinjskog porijekla najosjetljivije na visoke temperature.
„Najpodložnija kvarenju jeste hrana koja je životinjskog porijekla, prije svega meso, mesne prerađevine, jaja i riba. To je dobra podloga za razvoj bakterija“, objašnjava Stankovićeva.
Greške se najčešće prave tokom pripreme i čuvanja hrane. Namirnice nisu dovoljno termički obrađene, nepravilno se skladište, a i nakon kuvanja ili pečenja često ostaju predugo na sobnoj temperaturi.
Takva praksa omogućava razvoj mikroorganizama i dovodi do promjene kvaliteta namirnica. Iako ne mora uvijek da bude riječ o patogenim bakterijama, dolazi do ukiseljavanja hrane i njenog kvarenja.
Kada su spoljne temperature veće od 30 stepeni Celzijusa, pripremljena hrana ne bi trebalo da stoji duže od sat vremena na sobnoj temperaturi. Da bi se što brže rashladila, preporučuje se prebacivanje u manje posude ili hlađenje posude u hladnoj vodi, a još bolje u vodi sa ledom, napominje ona.
Tek nakon što se temperatura snizi, hranu treba odložiti u frižider.
„Hranu ćemo održati do četiri stepena Celzijusova, jer sve preko pet stepeni predstavlja takozvanu temperaturno opasnu zonu koja je veoma pogodna za razvoj bakterija“, upozorava Stankovićeva.
Među najčešćim uzročnicima infekcija koje se prenose hranom tokom ljeta izdvajaju se salmonela, ešerihija koli i stafilokokus aureus.
Higijena i pravilno čuvanje hrane ključni tokom ljeta
Prilikom kupovine u marketima, prije svega trebalo bi obratiti pažnju na rok upotrebe, ali i na izgled namirnica, naročito kada je riječ o svježem mesu, ribi i mesnim prerađevinama.
Namirnice ne smiju da imaju promijenjenu boju, ljepljivu površinu ili neuobičajen miris. Meso bi trebalo da bude elastično i da ima karakterističan miris vrste od koje potiče.
Na pijacama je, osim izgleda proizvoda, veoma važno obratiti pažnju i na uslove u kojima se oni prodaju.
„Moramo prije svega da gledamo na higijenu i da posmatramo organoleptički izgled, naročito hrane životinjskog porijekla“, naglašava specijalista ishrane.
Brz tempo života mnoge navodi da tokom dana obroke kupuju na kioscima brze hrane. Iako takva hrana ne mora nužno biti nebezbjedna, ljetnji mjeseci zahtijevaju dodatan oprez.
Prema riječima Veroslave Stanković, važno je obratiti pažnju na čistoću prodajnog mjesta, ali i na to koliko se brzo namirnice prodaju i obnavljaju.
„Ukoliko je brz promet, znači nema zadržavanja ni sirovih ni termički obrađenih namirnica, tu možemo da uzmemo hranu.“ Ipak, Stankovićeva napominje da bi tokom ljeta bilo najbolje izbjegavati hranu sa kioska kad god je to moguće.
Međutim, uzrok problema nije uvijek u prodavcu ili mjestu prodaje. „Možda nekad nije stvar do prodavaca i do samih kioska, nego do naših ruku i naše higijene“, kaže Stankovićeva.
Da li na vrućinama da izbjegavamo majonez?
Jedna od najčešćih ljetnjih dilema odnosi se na majonez, koji se godinama smatra jednim od najrizičnijih dodataka jelima.
Međutim, stručnjaci prave jasnu razliku između industrijski proizvedenog i domaćeg majoneza.
„Majonez koji je ručno pravljen od sirovih jaja nosi rizik. Majonez koji je kupljen u prodavnici nema nikakve opasnosti od različitih kontaminacija, jer sadrži aditive i konzervanse“, objašnjava Stankovićeva.
Kada je riječ o prilozima uz hranu kupljenu na ulici, preporučuje sirove salate začinjene sirćetom, limunom i solju, jer takva sredina manje pogoduje razvoju bakterija.
Rok trajanja nije jedino što treba provjeriti
Provjera roka upotrebe ostaje jedna od najvažnijih mjera zaštite. Iako sve više potrošača čita deklaracije, mnogi i dalje procjenjuju ispravnost namirnica isključivo po ukusu ili mirisu.
To, međutim, može biti veoma opasno. „Nažalost, ni ukus često ne pokazuje drugačije“, upozorava Stankovićeva.
Poseban rizik predstavlja konzervisana hrana. Zbog toga nije dovoljno provjeriti samo datum na ambalaži, već i njeno fizičko stanje.
Potrošači bi trebalo da obrate pažnju da li je konzerva oštećena, deformisana ili naduvena, jer takve promjene mogu ukazivati na prisustvo opasnih mikroorganizama.
„Konzervisana hrana, ne samo riba već i gotova jela, grašak ili pasulj, može biti kontaminirana botulinim toksinom koji je veoma opasan i vrlo često dovodi do smrtnog ishoda“, ističe ona.
Tokom ljeta oprez je potreban i kada su u pitanju slatkiši. Posebno se savjetuje izbjegavanje poslastica koje sadrže sirova jaja ili kremove osjetljive na temperaturu.
Česta nedoumica odnosi se i na čokoladu koja se otopi na vrućini, a zatim ponovo očvrsne i dobije bjeličaste naslage na površini.
Prema riječima Veroslave Stanković, takvu čokoladu ne bi trebalo konzumirati.
Čokolada sadrži mlijeko u prahu i druge sastojke koji su osjetljivi na nepravilno čuvanje. Ako je izložena temperaturama većim od preporučenih, a zatim ponovo ohlađena, njen nutritivni kvalitet se mijenja.
„Ne bi stajala temperatura do koje treba da se čuva, jer sve preko toga može da bude opasno po naše zdravlje“, zaključuje Stankovićeva.
Zbog toga stručnjaci savjetuju da se tokom ljetnjih mjeseci posebna pažnja posveti pravilnom skladištenju namirnica, održavanju higijene i poštovanju preporučenih temperatura, jer i naizgled bezazlena greška može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
