Samo dan nakon što su Aljbin Kurti i lider Demokratskog saveza Kosova Ljmir Abdidžiku, poslije gotovo dva mjeseca pregovora, predstavili Bekima Sejdijua kao zajedničkog kandidata za predsjednika Kosova, dogovor je naišao na ozbiljnu prepreku unutar samog LDK-a. Šestoro od 18 poslanika ove stranke saopštilo je da za Sejdijua neće glasati. Abdidžiku ocjenjuje da se time propušta „izuzetna prilika“ i Kosovo ponovo vodi na izbore, a najavljuje i disciplinske mjere u stranci.
Abdidžiku je večeras, nakon sastanka poslaničke grupe LDK-a, saopštio imena šestoro poslanika koji odbijaju da podrže kandidata kojeg su rukovodstva LDK-a i Samoopredjeljenja dogovorila svega dan ranije.
To su Hikmete Bajrami (Hykmete Bajrami), Avdulah Hoti (Avdullah Hoti), Arben Gaši (Arben Gashi), Armend Zemaj, Kujtim Šalja (Kujtim Shala) i Janina Imeri (Janina Ymeri).
„Avdulah Hoti, Hikmete Bajrami, Arben Gaši, Armend Zemaj, Kujtim Šalja i Janina Imeri izjavili su da neće glasati za predloženog kandidata. Smatram da u ovoj fazi nanose nepopravljivu štetu čitavom procesu i da, bez potrebe, propuštajući izuzetnu priliku za Kosovo, vode zemlju na izbore“, rekao je Abdidžiku.
Dodao je da je takav stav, prema njegovoj ocjeni, štetan i za Kosovo i za njegovu stranku.
„Smatram da je, nažalost, pozicija protiv odluke Predsjedništva i protiv LDK-a štetna prije svega za Republiku Kosovo, a svakako i za LDK.“
Abdidžiku je ponovio da smatra Sejdijua „odličnim kandidatom“, navodeći da ga podržava većina poslaničke grupe LDK-a i da je u Predsjedništvu stranke, prilikom odlučivanja, bio samo jedan glas protiv.
Upozorio je i na moguće posljedice novih izbora.
„Svaki naredni izbori koji budu izazvani zbog ovih odbijanja imaće teške posljedice i po budući izborni rezultat, učvrstiće apsolutnu vlast, a biće teški i za LDK“, kazao je.
„Ovo nije bila bitka sa mnom“
Lider LDK-a odbacio je mogućnost da je protivljenje šestoro poslanika zapravo nastavak unutrašnjeg sukoba sa njim.
„Ovo nije bila bitka sa mnom. Bitka sa mnom završena je na Skupštini LDK-a. Ovo je bila bitka za Republiku Kosovo“, poručio je.
Prema njegovoj ocjeni, Sejdiju bi kao predsjednik predstavljao institucionalnu protivtežu i mogao da spriječi eventualna kršenja Ustava.
Abdidžiku tvrdi i da ima utisak da šestoro poslanika ne bi prihvatilo praktično nijednog kandidata kojeg bi stranačko rukovodstvo predložilo.
„Postoji izuzetan apetit da se guraju agende koje nijesu agende LDK-a“, kazao je.
Kurti i Abdidžiku su tek juče saopštili da su, poslije razgovora koji traju od 9. jula, postigli dogovor da njihov zajednički kandidat bude profesor Pravnog fakulteta i bivši sudija Ustavnog suda Bekim Sejdiju.
Sejdiju je kandidaturu prihvatio, dok su dvojica lidera dogovor predstavljala kao jedan od ključnih koraka ka izlasku iz višenedjeljne institucionalne blokade i izbjegavanju novih izbora.
Ipak, ni tada dvije stranke same nijesu imale dovoljan broj glasova.
Samoopredjeljenje ima 53 poslanika, a LDK 18, odnosno zajedno 71. Za izbor predsjednika u prva dva kruga potrebno je 80 glasova, a ukoliko takve većine nema, u trećem krugu kandidat može biti izabran sa najmanje 61 glasom. Zbog toga je i prije današnjeg raskola bilo neophodno učešće drugih parlamentarnih stranaka i poslanika.
Sada, nakon što je šestoro poslanika LDK-a javno odbilo Sejdijua, Abdidžiku računa na svega 12 glasova svoje poslaničke grupe.
Abdidžiku je najavio da će LDK preduzeti mjere prema onima koji nijesu poštovali odluku Predsjedništva stranke.
Kazao je i da bi poslanik koji se smatra predstavnikom LDK-a, a ne poštuje odluke partijskog rukovodstva, „najmanje što bi trebalo da učini“ bilo da vrati poslanički mandat.
Ipak, naglasio je da to ni od koga lično nije tražio.
„Više sam zabrinut zbog posljedica po Kosovo. Da još jednom izazovemo izbore kada imamo politički dogovor i ozbiljnu, dobru kandidaturu, sa širokim poštovanjem. Prevazišli smo čak i sebe, nismo tražili ništa za sebe, samo da Kosovo ima dostojanstvenog predsjednika“, rekao je.
Prema njegovim riječima, „nerazumne lične bitke“ sada mogu da ponište postignuti dogovor.
„Tražim oproštaj. Toliko sam mogao“
Abdidžiku je najavio da će se, kada sjednica za izbor predsjednika bude sazvana, pojaviti u skupštinskoj sali čak i ako ostane bez podrške dijela sopstvene poslaničke grupe.
„Svi oni koji su pokušali da miniraju demokratsku ravnotežu služe širenju apsolutne vlasti jedne jedine partije na Kosovu“, rekao je.
Potom je uputio i ličnu poruku:
„Žao mi je i tražim oproštaj. Toliko sam mogao. Ne mogu više. Ne sa ovom poslaničkom grupom, sa ovom podjelom, sa ovim razdorom. Ne mogu više.“
Podsjetio je da je Bekim Sejdiju ranije bio povezan sa LDK-om kao stručnjak i da je za sudiju Ustavnog suda svojevremeno izabran i glasovima ove stranke.
„Ja sam prevazišao sebe, trebalo je da to učini svako. Nemoćan sam da promijenim način razmišljanja koji nas svim srcem vodi na izbore“, poručio je.
Dogovor Kurtija i Abdidžikua tako je, svega 24 sata nakon što je predstavljen kao mogući izlaz iz političke krize, već doveden u pitanje. Pitanje izbora predsjednika prethodnih nedjelja bilo je jedno od ključnih spornih pitanja zbog kojih nije završeno konstituisanje novog saziva Skupštine.
Inače, upravo je Avdulah Hoti, jedan od šestoro poslanika LDK-a koji sada odbijaju da podrže Sejdijua, sa njim ranije bio na suprotnim stranama u dva važna ustavna postupka.
Dok je bio sudija Ustavnog suda, Sejdiju je 2020. bio sudija izvjestilac u predmetu kojim je osporen izbor Hotijeve vlade zbog glasa pravosnažno osuđenog poslanika Etema Arifija. Sud je na kraju poništio odluku o izboru Vlade, čime je otvoren put vanrednim izborima.
Nekoliko mjeseci ranije, prema tadašnjem izvještavanju Kohe, Sejdiju je bio i jedan od dvojice sudija koji su glasali protiv većinskog stava Ustavnog suda kojim je potvrđen dekret Hašima Tačija da mandat za sastav vlade povjeri upravo Hotiju.
Izvor:cdm
Budite prvi i ostavite komentar