Nekadašnji predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović juče je pred sudijom za istrage Višeg suda u Podgorici odbio da se izjašnjava o navodima koji se odnose na privatizaciju Telekoma Crne Gore i da odgovara na pitanja, kako svojim učešćem ne bi dao legitimitet zahtjevu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, za kojeg njegova odbrana tvrdi da nema zakonsko ovlašćenje da preuzme krivično gonjenje.
Đukanović se odlučio na ćutanje po izričitom savjetu svoje advokatice Svetlane Vujanović, koja je ocijenila da je riječ o nezakonitom pokušaju Vlade da, posredstvom Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, preuzme nadležnosti tužilaštva.
Nakon saslušanja, Đukanović je medijima saopštio da je riječ o nastavku političkog obračuna s njim i nekadašnjom vlašću, najavljujući da će krivično goniti sve za koje smatra da su učestvovali u zloupotrebi državnih institucija.
– Naravno da ću preduzeti krivično gonjenje prema svima koji su pokušali i uspjeli da zloupotrijebe državu, da zloupotrijebe državne institucije, u ovom slučaju pravosudnu vlast – poručio je Đukanović.
Njegova advokatica tvrdi da je sudija za istragu prije saslušanja morao da utvrdi da li Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa uopšte ima pravo da nastupi u svojstvu supsidijarnog tužioca, odnosno da preuzme gonjenje nakon odluke državnog tužilaštva.
Prema njenom tumačenju, Zakon o državnoj imovini, kojim su propisana ovlašćenja Zaštitnika, ne daje tom organu pravo da preduzima krivično gonjenje.
– Ne može Vlada preuzimati posao državnog tužilaštva – upozorila je Vujanović, ocjenjujući da bi takvo postupanje predstavljalo nedozvoljeno zadiranje izvršne vlasti u pravosuđe.
Đukanović je kazao da je riječ o nastavku progona započetog nakon promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine, odbacujući tvrdnje o korupciji prilikom privatizacije Telekoma. Poručio je da je spreman da preuzme odgovornost ukoliko se u dokumentaciji pronađe bilo kakav dokaz nezakonitosti, a posebno primanja mita.
POLITIČKI OBRAČUN
Prema njegovim riječima, postupanje Vlade predstavlja narušavanje ustavnog principa podjele vlasti i početak opasne prakse u kojoj izvršna vlast pokušava da preuzme nadležnosti samostalnog tužilaštva i nezavisnog suda.
Istakao je da promjenu vlasti smatra prirodnom i poželjnom u demokratskom društvu, ali da političke promjene ne mogu biti opravdanje za zloupotrebu državnih institucija.
Kritikovao je i djelovanje Vladinog tijela za borbu protiv korupcije i kriminala.
– Ponavljam, pomalo me to počinje zabavljati, ali ne vjerujem da je mnogo zabavno i da je pametno i racionalno za državu u kojoj živimo – kazao je Đukanović.
KONSTRUKCIJE
Ocijenio je da je ponovno otvaranje ovog slučaja pokušaj oživljavanja teme o kojoj se Specijalno državno tužilaštvo već izjasnilo, uz ozbiljne posljedice po ustavni poredak i podjelu vlasti.
Đukanović je podsjetio da je u avgustu 2025. godine, nakon što je Specijalno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu MANS-a iz 2019. godine zbog zastarjelosti, objavio autorski tekst u Pobjedi u kojem je iznio svoj stav o privatizaciji Telekoma.
Naglasio je da ne prihvata obrazloženje tužilaštva o zastari, jer smatra da je od 2019. do 2025. godine bilo dovoljno vremena da se utvrdi da li je u postupku privatizacije bilo kršenja zakona.
– Ako neko misli da mi je učinjena usluga time što je odbačena krivična prijava sa obrazloženjem zastare, grdno se vara, lično ne prihvatam taj stav – rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, izostanak meritorne odluke o navodima iz prijave omogućio je da se sumnje i dalje koriste u političkim obračunima.
– Dakle, odgovorno vam tvrdim da je taj proces obavljen u potpunom saglasju sa ustavno-pravnim sistemom Crne Gore i u potpunom saglasju sa vrlo zahtjevnim međunarodnim demokratskim i pravnim standardima – istakao je on.
Pozvao je novinare da pregledaju dokumentaciju o privatizaciji koja se, kako je naveo, nalazi u arhivi Vlade ili Državnom arhivu na Cetinju.
Na pitanje o američkoj tužbi iz 2011. godine, u kojoj se pominju konsultantski ugovori i navodi o podmićivanju crnogorskih zvaničnika i članova porodice jednog visokog funkcionera, Đukanović je odgovorio da su ti navodi kasnije razjašnjeni pred američkim pravosuđem.
Pozvao se na dokument Okružnog suda u Njujorku iz 2013. godine, tvrdeći da je američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) obavijestila sud da se dio ranijih navoda o korupciji odnosi na privatizaciju Telekoma u Sjevernoj Makedoniji, a ne u Crnoj Gori.
OTIMANJE NADLEŽNOSTI
Pravna zastupnica Đukanovića, advokatica Svetlana Vujanović, nekadašnja sutkinja Vrhovnog suda, ocijenila je da se tokom četrdesetogodišnje sudijske i dvogodišnje advokatske karijere nije susrela sa situacijom u kojoj izvršna vlast pokušava da preuzme krivično gonjenje umjesto državnog tužilaštva.
– Vlada je, nažalost, odlučila da izvrši upliv u crnogorsko pravosuđe i to je vrlo, vrlo opasna stvar, jer je u suštini riječ o uplivu politike u pravosudni sistem – upozorila je Vujanović.
Vujanović je navela da je od sudije tražila da joj pojasni ko se u konkretnom slučaju pojavljuje kao supsidijarni tužilac, odnosno ko je preuzeo gonjenje nakon odluke državnog tužilaštva.
Kako je kazala, sudija joj je odgovorio da je to Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, što ona osporava, smatrajući da taj organ može preduzimati pravne radnje u okviru svojih nadležnosti, ali ne i samostalno preuzimati ulogu tužilaštva.
– Pokušala sam da mu objasnim da je Zaštitnik, kao i ja u svojoj ulozi advokata, neko ko pruža pravnu pomoć ili preduzima određene pravne radnje u ime nekog državnog organa. Na pitanje koji je državni organ tužilac, on je ponovio da je to Zaštitnik – pojasnila je advokatica Vujanović.
Potom je kako je navela, ukazala i da je institucija Zaštitnika osnovana 2009. godine, dok se sporna privatizacija dogodila 2005, problematizujući na taj način i pitanje ko u ovom predmetu može imati svojstvo oštećenog.
– Kod primanja mita nema oštećenog koji bi mogao da preuzme gonjenje u ovom svojstvu – kazala je Vujanović.
Ona je kritikovala i sadržinu akta na osnovu kojeg je Đukanović pozvan, tvrdeći da u njemu nije objašnjeno na koji način je navodno izvršeno krivično djelo primanje mita.
– Nijedna riječ u podnesku koji mi je dostavljen ne govori o tome kako je izvršeno primanje mita – navela je Vujanović.
Saslušanje Đukanovića je prvo od četiri planirana za ovu sedmicu, a koje je održano na prijedlog zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović, nakon što je Specijalno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu MANS-a zbog zastare, a krivično vanpretresno vijeće Višeg suda omogućilo sprovođenje dokaznih radnji.
MANS je u prijavi iz 2019. godine tvrdio da su sporni konsultantski ugovori, koje je „Mađar telekom“ zaključivao preko povezanih kompanija, služili za prikrivanje isplata mita crnogorskim zvaničnicima i osobama povezanim s njima.
U prijavi je problematizovana i odluka tadašnje vlade da iz državnog budžeta doplati razliku u cijeni manjinskih akcija Telekoma, čime je mađarskom investitoru omogućeno da poveća vlasnički udio u kompaniji.
Za danas je planirano saslušanje nekadašnjeg predsjednika Odbora direktora telekoma Olega Obradovića, a za sjutra advokatice Ane Đukanović. Biznismen Veselin Barović biće saslušan u petak.
Vujović pozvao Koprivicu da prije ocjene prouči tendersku dokumentaciju o privatizaciji Telekoma
Nekadašnji ministar ekonomije i predsjednik Tenderske komisije za privatizaciju Telekoma Branko Vujović odbacio je tvrdnje potpredsjednika Vlade Moma Koprivice o nepravilnostima u tenderskom postupku, navodeći da su zasnovane na selektivnom tumačenju dokumentacije.
Vujović je pojasnio da se ocjena Komisije da je ponuda mađarskog Matava „izrazito nepovoljna“ nije odnosila na cjelokupnu ponudu, već na zahtjeve te kompanije za izmjene ugovora kojima je tražila veću odgovornost države i povoljnije uslove kupovine.
Zbog tih zahtjeva Matavu su umanjeni bodovi, ali je ostao prvorangirani ponuđač zahvaljujući najvišoj ponuđenoj cijeni od 114 miliona eura. Slovenački Telekom ponudio je 93 miliona, Telekom Srbija 88,9 miliona, a austrijski Mobilkom 87 miliona eura.
Vujović tvrdi da pravni savjetnici nijesu zahtijevali automatsko odbacivanje Matavove ponude, već su predvidjeli mogućnost pregovora tokom kojih bi ponuđač odustao od neprihvatljivih uslova.
– Tokom pregovora, Matav je odustao od svih zahtjeva za izmjenom nacrta Ugovora, navedenih u Ponudi, pa je sa njim (nakon odluka nadležnih organa) potpisan Ugovor – naveo je Vujović.
Posebno je odbacio tvrdnje da je država garantovala Matavu sticanje najmanje dvije trećine akcija Telekoma.
Prema njegovim riječima, takav zahtjev jeste bio iznijet tokom tenderskog postupka, ali nije prihvaćen niti je unijet u konačni ugovor od 15. marta 2005. godine.
Matav je, kako je podsjetio, kupio državni paket od 51,12 odsto akcija za 114 miliona eura.
Vujović je istakao i da su rezultati privatizacije potvrdili njenu opravdanost. Umjesto planiranih 60 miliona eura, u prvih pet godina investirana su 94 miliona, dok je za socijalni program i otpremnine zaposlenima izdvojeno 14 miliona eura.
On je pozvao Koprivicu da pažljivije prouči kompletnu tendersku dokumentaciju prije iznošenja ocjena o zakonitosti privatizacije.
Izvor: Pobjeda
Budite prvi i ostavite komentar