Medijski navodi da su pojedine države članice Evropske unije zatražile zastoj u pristupnim pregovorima Crne Gore neosnovani su – poručili su juče iz Delegacije EU u Podgorici, nakon objave u Danu da je nekoliko zemalja tražilo pauzu u procesima koji se tiču daljih integracija Crne Gore u EU. Analitičar Davor Đenero za Pobjedu kaže da je ovo „jedna vrsta hibridnog napada koji se kroz medije plasira u završnici pregovora sa Crnom Gorom“, te da će „toga još biti“.
Dan je juče objavio da je Nizozemska (Holandija) tražila pauzu u procesima koji se tiču daljih integracija Crne Gore u EU, navodeći kao obrazloženje potrebu za dodatnom analizom i dosljednijom primjenom svih definisanih standarda, a u tom zahtjevu su joj se pridružile Hrvatska, Estonija, Litvanija i Letonija.
Prema izvoru Dana iz Brisela, u ovom trenutku sasvim je neizvjesno kada će doći do pomaka ka zatvaranju poglavlja i zakazivanju Međuvladine konferencije.
Iz Delegacije EU za Vijesti ukazuju da su zakazivanje međuvladinih konferencija i privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja dio redovnog pristupnog procesa i podrazumijevaju okončanje odgovarajućih proceduralnih koraka, punu usklađenost sa pravilima i standardima EU, kao i saglasnost svih država članica u Savjetu.
– Crna Gora je ostvarila značajan napredak u svim pregovaračkim poglavljima. U ovoj završnoj fazi od ključnog je značaja zadržati fokus i široku političku podršku za preostale evropske reforme, posebno u oblasti vladavine prava – poručili su.
PROVJERA INFORMACIJA
Juče se oglasila i ministarka za evropske poslove Maida Gorčević i poručila da bi voljela da postoji veći oprez medija koji plasiraju navodna saznanja o pregovorima, sada kada smo u najosjetljivijoj, završnoj fazi.
– Trenutno se finalizuju procedure za poglavlja 18 i 19, za čije zatvaranje se čeka jedino završetak procedure u holandskom parlamentu, dok su sve ostale države članice dale zeleno svjetlo za zatvaranje – kazala je Gorčević.
Ona je navela da će Crna Gora do kraja septembra završiti tehnički dio posla i poslati sve pregovaračke pozicije, sa ciljem da sva poglavlja budu zatvorena do kraja godine.
– Nakon toga slijede fina usaglašavanja i intenzivne diplomatske aktivnosti kako bi svih 27 država članica dalo zeleno svjetlo za njihovo zatvaranje – rekla je Gorčević.
Ona je kazala da se nedavno vratila iz posjete Litvaniji, gdje je sa tamošnjim zvaničnicima razgovarala o evropskom putu Crne Gore.
– Uvjerili su me u njihovu čvrstu podršku našem planu da ove godine dovršimo pregovarački proces – dodala je Gorčević.
RAZLIČITI INTERSI
Hrvatski analitičar Davor Đenero kaže da ovakve medijske najave o zastoju pregovora treba uzeti s rezervom.
– Moramo biti svjesni da iza tih navoda stoji interesna struktura koja nije naklonjena europeizaciji Crne Gore. Podaci o stavovima stalnih predstavnika pri evropskim institucijama nijesu javni i o njima se saznaje na osnovu kuloarskih informacija, prije nego što se unutar nekog tijela donese konačna odluka. Iako je Evropska komisija zainteresovana da Crna Gora u toku mandata ove administracije završi pregovore, ipak je Crna Gora relativno nisko na popisu prioriteta evropskih politika – poručio je Đenero.
On je naglasio da je istina i to da je Nizozemska uvijek rezervisana prema proširenjima na zemlje koje nemaju dobar skor, kad je u pitanju vladavina prava, konsolidovanost javnih politika, jasna evropska profiliranost ustavne većine unutar političke arene takve države.
– Otuda mogu proizilaziti razlozi za rezerve Nizozemske prema ubrzavanju pristupnog dijaloga sa Crnom Gorom, samo da bi se postigli neki unaprijed zadani rokovi. Jasno je i to da su najnoviji procesi, što su se odvijali vezano za sahranu ratnog zločinca iz vremena Miloševićevih agresivnih ratova, pri čemu se nosilac kontrolne vlasti u Crnoj Gori našao pozvanim da izrazi saučešće porodici zločinca, otvorili pitanja za brojne evropske države. Posebno su osjetljive na pitanja koja se nameću u kontekstu djelovana aktera koji je bio povezan sa patogenim uticajem autoritarnog režima Aleksandra Vučića, ali totalitarnog režima Vladimira Putina, u kontekstu ovog izražavanja „pijeteta“ prema zločincu. To je lako iščitati kao prijetnju da bi Crna Gora s ovakvim nosiocem „kontrolne vlasti“ lako preskočila na pogrešnu prorusku stranu, na što su posebno osjetljivi u Baltičkim republikama – poručio je Đenero.
Objašnjava da je hrvatska pozicija posebno osjetljiva.
– Iako je bilo najava sa crnogorske strane da će pitanja koja neki nastoje predstaviti kao puka bilateralna, ali se stvarno odnose na acquis i vladavinu prava, biti uskoro riješena iza te najave ništa se stvarno ne događa. Hrvatskoj je interes da se Crna Gora što prije skloni „pod krov“ Evropske unije i tako doprinese zatvaranju manevarskog prostora režimu u Beogradu da je uključuje u svoj konstrukt „srpskog svijeta“. Preveliki je rizik uvesti u EU državu koja nije potpuno usklađena s acquisom i koja drži otvorena vrata, aktivnošću dijela svoje elite, prema patogenim autoritarnim i totalitarnim uticajima. Isto tako, umjesto napretka u bilateralnim odnosima, protekli mjeseci donijeli su najave otvaranja pitanja koje je bilo riješeno pri proglašenju nezavisnosti Crne Gore. Naime, tada je Crna Gora u svoju pravnu baštinu unijela i arbitražne presude Badinterove komisije, čime je i granica na kopnu (Prevlaka) jasno definisana. Sada se pojavljuju ideje o tome da bi tu obavezu iz vremena međunarodnog priznanja Crne Gore trebalo pokušati izigrati, a protivevropske političke stranke, lokalne vlasti uz granicu i organizacije povezane sa Crkvom Srbije sve agresivnije zastupaju reviziju obaveza o priznavanju granica republika kao državnih granica – upozorava Đenero.
Završiti pregovore što prije
Očito je i to da javna uprava u Crnoj Gori ne radi optimalan posao kad je u pitanju ispunjavanje obaveza harmonizacije domaćeg sistema s acquisom, a dase čini da je jahanje na interesu Unije da konačno uspije jedno proširenje povezano s nadom dijela crnogorske elite da je moguće „zbrzati procese“ i ne završiti preuzete obaveze.
– Otud objašnjenje zašto u dijelu administracije u Hrvatskoj postoji ozbiljna rezerva prema tome je li moguće u preostala tri mjeseca ove godine zaista zatvoriti skoro polovinu crnogorskih pregovaračkih poglavlja i ne bi li trebalo sjesti i napraviti ozbiljnu inventuru stvarnog stanja – kaže Đenero..
Ističe da je ozbiljno pitanje može li Crna Gora s ovakvim pristupom pregovorima ostvariti realni cilj – završiti pregovore prije nego što počne predizborna kampanja pred parlamentarne izbore iduće godine.
– Cilj završavanja pregovora do kraja irskog predsjedavanja uvijek je bio silno optimističan. Završavanje pregovora do kraja mandata ove administracije nešto je što je realno, a neuspjeh u ostvarivanju tog cilja bio bi silno opasan za crnogorsku evropsku perspektivu. Za razgovor o tome kad će Crna Gora formalno postati članica, kad će zemlje članice ratifikovati Ugovor o pristupanju, koji tek treba biti usvojen i parafiran, nakon završetka pregovora, još je rano – kaže Đenero.
MEP: Povećan broj dezinformacija, obazrivo sa izvještavanjem o pregovorima
Ministarstvo evropskih poslova (MEP) pozvalo je medije da budu posebno obazrivi u izvještavanju o pregovorima i članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji (EU), kao i da dosljedno poštuju standarde profesionalnog izvještavanja i provjere autentičnost informacija koje prenose.
Iz Ministarstva su saopštili da, kako se proces evropskih integracija približava završnici, bilježe povećan broj dezinformacija i sadržaja sa obilježjima domaćeg i inostranog manipulisanja informacijama, posebno kada je riječ o navodnim stavovima država članica, dinamici pregovora i zatvaranju poglavlja.
Saopšteno je da je u ovoj fazi procesa posebno važno jasno razlikovati zvanične informacije od nezvaničnih navoda i spekulacija.
– Informacije o pregovaračkom procesu potrebno je provjeriti sa Vladom Crne Gore i nadležnim institucijama EU prije objavljivanja – naveli su iz MEP-a u objavi na mreži Iks.
Kako su dodali, odgovorno i precizno informisanje važno je za očuvanje povjerenja javnosti u proces evropske integracije Crne Gore.
Izvor:Pobjeda
