Pred nama je najduža noć u istoriji planete
ilustracija

Zimske kratkodnevnice trajaće nešto duže

Pred nama je najduža noć u istoriji planete

Noćas će nad zemljom biti najduža noć u istoriji. Danas se Sjeverni pol nalazi na najudaljenijoj tački od Sunca, a na svim lokacijama na sjevernoj hemisferi, noć zimske kratkodnevnice trajaće nešto duže nego bilo kad u istoriji.

Razlog za to je činjenica da se Zemljina rotacija usporava vremenom uslijed Mjesečeve gravitacije, pa će tokom svake naredne zimske kratkodnevnice noć trajati nešto duže nego prethodnih godina, prenosi B92. 

Tako se svake godine, procenjuju naučnici, dužina dana poveća se za oko 15 do 25 milionitih djelova sekunde. Možda vam to zvuči neznatno malo, ali se časovnici moraju podešavati na svakih nekoliko godina, za barem jednu sekundu. 

Ipak, dok ne dođemo do proljećne ravnodnevice, možda će vas zanimati zašto je mjerenje vremena tako komplikovano. 

Jedan od razloga je taj što solarni dani nikad ne traju tačno 24 sata. 

“Zapravo, samo četiri puta u toku godine, dan traje tačno 24 sata, ali nikad u decembru”, kaže astronom Stiven Harli, koji vodi popularan blog pod nazivom Science Geek. 

“Najkraći je početkom septembra, kada traje 23 sata 59 minuta i 30 sekundi, a najduži u decembru 24 sata i 30 sekundi”. 

Postoje dva razloga zbog kojih trajanje solarnog dana varira. Prvo, Zemljina osa je blago iskrivljena - 23,5 stepeni od vertikale - a drugi je taj što brzina okretanja naše planete oko Sunca takođe varira i povećava se što je planeta bliža Suncu, a smanjuje što se više udaljava. 

“Solarni dani u decembru traju u prosjeku 24 sata i 30 sekundi, ali naši časovnici i dalje pretpostavljaju da svaki dan ima tačno 24 sata. Kumulativno pomjeranje objašnjava zašto sunce zalazi sve ranije, a jutra ostaju mračna sve do nekoliko nedelja od zimske kratkodnevice”. 

Možda će vam ova pojava biti jasnija, ako imate u vidu istoriju merenja vremena. 

Naime, Velika Britanija proteže se na 9,55 stepeni geografske dužine. Pošto je 15 stepeni ekvivalent jednom satu, vremenska razlika između dva grada na suprotnim krajevima Britanije je nešto oko 38 minuta. 

Međutim, dolaskom željeznice u Britaniju tokom 19. vijeka, razlika je postala nepraktična,  pa je isto vrijeme primijenjeno na cijelu državu. 

Takođe, u to vrijeme mehanički  već su bili vrlo tačni i uveden je i standard - srednje vrijeme po Griniču. 

Usvajanje srednjeg vremena ima za posljedicu to što su naši časovnici tokom cijele godine u neskladu sa Suncem, zahvaljujući Zemljinoj eliptičnoj orbiti.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.