Patuljasta planeta Ceres 1 ispušta paru
Umjetnička animacija prikazuje dva oblaka pare kako nastaju iz Ceresa 1 [AP]

Otkrivena davne 1801. godine

Patuljasta planeta Ceres 1 ispušta paru

Naučnici su otkrili da Ceres 1, patuljasta planeta u asteroidnom pojasu, ispušta vodenu paru, što potvrđuje teoriju da je život na Zemlji nastao tako što je naša planeta bombardovana stijenama iz svemira, prenosi Al Jazeera pozivajući se na agencije.

Evropski astronomi su objavili da su registrovali vodenu paru koja izbija poput gejzera na površini Ceresa, najvećeg objekta u asteroidnom pojasu koji se prostire između Marsa i Jupitera.

Ovu planetu je 1801. godine otkrio italijanski astronom Đuzepe Pjaci, a ime je dobila po rimskoj boginji zemljoradnje i plodnosti.

Mala planeta, prečnika 950 kilometara, kojoj su potrebne četiri i po godine da obiđe krug oko Sunca, prvobitno je bila svrstana u masivne asteroide, ali je kasnijim proučavanjem ustanovljeno da je sfernog oblika, te da ima silikatno jezgro sa ledenim omotačem.

Žučna debata

Godine 2008, nakon žučne debate, Međunarodna astronomska unija (IAU) uvrstila je Ceres u novu kategoriju „patuljastih planeta“, u koju je svrstan i Pluton.

U studijama objavljenim u časopisu Nature tim istraživača, predvođen Majklom Kupersom iz Evropske svemirske agencije (ESA), navodi da je koristio infracrveni instrument na orbitalnom teleskopu Herschel kako bi četiri puta skenirao Ceres u periodu između novembra 2011. i marta 2013. godine.

Otkrili su vodenu paru koja izbija sa površine planete iz dva izvora, brzinom od blizu šest kilometara u sekundi u trenutku kada se planeta približavala Suncu.

„Da li na Ceresu postoji podzemni okean ili su to tek samo dva izolovana izvora vode“, zapitali su se naučnici francuskog Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS), koji su, takođe, učestvovali u studijama.

Dijelovi slagalice

Otkriće vode na Ceresu potkrepljuje teoriju po kojoj je prije više milijardi godina kamenje i stijene sa vodom i molekulama ugljenika pljuštalo po Zemlji, donoseći joj neophodne sastojke za nastanak života, naveli su Umberto Kampins i Kristine Komfort, astrofizičari sa Univerziteta Centralne Floride.

„Dijelovi slagalice nastanka Sunčevog sistema se ne uklapaju baš najbolje. Najvjerovatnije će biti otkriveni tek naknadnim istraživanjima minijaturnih svjetova koje nazivamo asteroidima“, objasnili su oni.

Kako prenosi AFP, naučnici se nadaju da će više saznati iduće godine, kada sonda Zora (Dawn) američke agencije NASA stigne do Ceresa nakon što posjeti veliki asteroid Vesta.