Četiri stepena toplije do kraja vijeka
Planeta Zemlja

Prosečna temperatura na Zemlji će do 2100. godine porasti za najmanje četiri stepena Celzijusa

Četiri stepena toplije do kraja vijeka

Prosječna temperatura na Zemlji će do 2100. godine porasti za najmanje četiri stepena Celzijusa, ističu naučnici sa univerziteta u Novom Južnom Velsu. Sve veća emisija štetnih gasova uticaće na porast temperature i manje oblaka, što će dodatno ubrzavati cio proces.

Novo istraživanje pokazuje znatno veće povećanje prosječne temperature od prošlih, ponajviše zato što uzima u obzir faktore koji dosad nisu razmatrani, poput gustine oblaka.

Što temperatura bude rasla sve će se manje oblaka formirati, što znači da će manje svjetlosti biti odbijeno nazad u svemir, odnosno da će se više probiti do površine.

To će još dodatno uticati na povećanje temperatura, za koje naučnici vjeruju da će iznositi najmanje četiri stepena Celzijusa. Inače, ponašanje oblaka i njihov uticaj na globalno zagrijevanje bila je dosad jedna od najvećih misterija.

Profesor Stiven Šervud, vođa istraživanja, kaže da su zaključci njegovog tima izuzetno bitni.

„Prvi smo koji smo otkrili kako globalno zagrijevanje utiče na promjene u oblacima i kako njihov manjak dalje ubrzava proces. Osim toga, istraživanje je nedvosmisleno pokazalo da konzervativne procjene od blagog povećanja temperatura jednostavno nisu moguće“, ističe Šervud za Gardijan.

Prema njegovim riječima, povećanje temperature od četiri stepena je katastrofalno.

„U najvećem dijelu tropskog pojasa život bi postao nemoguć. Takođe, toliko povećanje bi zasigurno uslovilo topljenje svog leda na Grenlandu i djelimično na Antarktiku, a time bi nivo vode na globalnom nivou rastao u metrima“, objašnjava australijski profesor.

Istraživanje su u časopisu Nature komentarisali i drugi naučnici ističući da su australijski naučnici napravili veliki proboj sa svojom teorijom manjka oblaka.

Hideo Šiogama i Tomo Ogura sa japanskog Instituta za ekološke studije kažu da je teorija o oblacima izuzetno uvjerljiva i moguća, što znači da su dosadašnje procjene, nažalost, bile konzervativnije prirode.

„Skeptici vole da nas kritikuju govoreći da stalno griješimo, ali mi prvi priznajemo da naši modeli i procjene nisu savršeni. Ali ono što svakodnevno shvatamo jeste da se greške prave u onim konzervativnim i blagim procjenama“, zaključio je Šervud.