“Poluostrvo Prevlaka je dio hrvatske državne teritorije i oko toga vjerujem neće biti dalje ozbiljne rasprave. Otvaranje tog pitanja od strane službene politike Crne Gore bi se moglo shvatiti kao ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske. Na samom poluostrvu, Hrvatska obavlja suverenu vlast”, tvrdi Vojković.
Kaže da je jedino oko kopna bilo sporno pitanje ostrva Mamula, koje je katastarski bilo u Hrvatskoj, ali bliže obali Crne Gore, pa je prije deset godina, Hrvartska politika rekla da oko toga neće praviti pitanje, tj, da pripadne Crnoj Gori.
“Drugo je pitanje razgraničenja na moru oko kojega postoji spor. Nije riječ samo o pitanju mora unutar zaliva, već i razgraničenje teritorijalnih mora prema pučini, i onda još dalje morskih prostora do granice razgraničenja epikontinentalnih pojaseva a Republikom Italijom (uređeno sporazumima s EX-SFRJ). Ovo pitanje se treba riješiti u skladu sa postupcima mirnog rješavanja sporova prema Poglavlju VI. Povelje UN-a (pregovori,međunarodni sud, arbitražni sud)”, jasan je Vojković. Vjeruje da rješavanje pitanja granice na moru ne bi trebalo ni na koji način uticati na ulazak Crne Gore u EU, niti bi trebalo dovesti do bilo kakve blokade (kakvu je Hrvatska imala od strane Slovenije). Problem bi, kaže Vojković, mogao nastati jedino ako Crna Gora odbije postupke mirnog rješavanja spora u skladu sa Poveljom UN-a, no vjeruje da za takvo postupanje nema nikakvog razloga. Više država EU je svoje teritorijalne sporove oko razgraničenja na moru riješilo upravo na sudu ili aribtražnom sudu, što je i pravno i politički najbolje rješenje.
“Za 10 do 15 godina, nadam se, Crna Gora i Hrvatska će biti u šengenskom graničnom sistemu. Na granici će biti samo table sa oznakom države i natpis: “Dobrodošli u Hravstku, odnosno Crnu Goru. Ribolov će se odvijati na osnovu zajedničke ribarske politike. To je budućnost kojoj treba težiti”, jasan je Vojković.
MVPEI: Dobra komunikacija između dvije države
Iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija poručuju da prostor Prevlake funkcioniše na osnovu privremenog protokola o prelasku granice na Prevlaci iz 2002. čijom primjenom su zadovoljne obje države.
“Protokol je ocijenjen kao značajan uspjeh međunarodne zajednice i od tada do danas privremeni režim funkcioniše bez problema. Dvije Vlade su se prije dvije godine saglasile da otvore proces dogovora o trajnom rješenju, jer u članu 2 protokola stoji da odredbe protokola ni na koji način ne prejudiciraju razgraničenje između dviju država. Međuvladina komisija za razgraničenje, čiji su kopredsjedavajući dva ministra vanjskih poslova, ima mandat da dogovor način na koji će se pitanje razgraničenja riješiti na trajnim osnovama. U dosadašnjem radu razmijenjene su osnovne pozicije i održano više sastanaka. U slučaju da se dogovor ne postigne bilateralno, rješenje bi se tražilo na Međunarodnom sudu pravde ili međunarodnom arbitražom”, saopšteno je portalu Kodex iz MVPEI.
