Antikorupcijska nevladina organizacija Republika optužila je maltešku policiju da je ignorisala naloge sudske istrage da izvrši intenzivne pretrese kancelarija Enemalte u okviru istrage o navodnoj korupciji u poslu sa vjetroelektranom u Crnoj Gori.

Kako je prenio "Times of Malta",  istraga o korupciji u vezi sa ugovorom u Crnoj Gori zastala je a izvori ukazuju na "kašnjenje“ policije u izvršenju planova za fizički pretres Enemaltine kancelarije.

"Pretres se smatrao neophodnim da bi se dodatno rasvijetlio ugovor, u nadi da će biti zaplijenjeni dokumentovani dokazi neophodni za pokretanje postupka. Advokatska firma koju je Enemalta angažovala da izvrši reviziju posla označila je kako joj nalozi elektronske pošte članova odbora direktora nijesu dostupni, obzirom da ti direktori nemaju korporativni nalog", prenio je ovaj list.

Tako se naglašava da je policija ignorisala naloge sudova da izvrši pretres u Enemalti i pregleda mejlove direktora umiješanih u ovu prevaru. To tvrdi predsjednik NVO Republika Robert Akvilina.

Naglasio je da je takva pretraga trebalo da bude obavljena odmah bez ikakve prethodne najave, u pokušaju da se obezbijede dokazi. Onda je naveo da je Vlada mora da smijeni ministra policije i policijskog komesara, jer je, kako tvrdi, njihova misija bila isključivo da zaštite kriminalce.

NVO Republika je uporno optuživala tamošnju policiju za opstrukciju i saučesništvo u kriminalu, te ometanje istrage poput onih o Panamskim papirima, Pilatus banci i skandalu sa bolnicama Vitals.

Vjetroelektrana "Možura" kod Ulcinja, vrijedna oko 90 miliona eura, puštena je u rad sredinom novembra 2019.godine. Tom prilikom je objašnjeno da su investiciju realizovali malteška državna kompanija Enemalta i kompanija Malta Montenegro Wind Park a da je glavni izvođač radova bila kineska kompanija Shangai Electric Power Engineering.

Kako je ranije pisao RTCG, izgradnja vjetroelektrana je unosan posao, koji uglavnom subvencioniraju države i od samog početka, ne samo u Crnoj Gori, već i u čitavom regionu, za vjetroelektrane, kao i male hidroelektrane, postoji veliko interesovanje različitih investitora.

U ovom biznisu, nerijetko su prisutne i sumnjive transakcije i šeme prebacivanja vlasništva, koje su bile predmet nadležnih institucija širom svijeta. Takva priča pratila je i vjetropark Možura. Osnivači, vlasnici, suvlasnici, direktori, adrese, crnogorske kompanije koja nosi posao, od 2010. godine do danas mijenjali su se desetak puta. U registru privrednih subjekata ima više od 30 različitih promjena.

Sve te promjene pratili su i sudski procesi između suvlasnika i odustajanje različitih partnera. Toliki broj promjena ne mora da znači da je nešto rađeno nezakonito, ali pokazuje koliko je ova velika investicija za raznim međunarodnim investitorima od početka bila komplikovana, ali i atraktivna zbog profita.

Kompanija Mozura Wind Park je registrovana 2008. godine. Prvobitni naziv bio je Fersa Montenegro, a krajem 2010. godine promijenila je naziv, a potom i djelatnost.

Prvi ugovor o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektrane na Možuri, potpisan je jula 2010. sa konzorcijumom "Fersa & Čelebić". Ugovor je potpisao tadašnji ministar ekonomije Branko Vujović.

Uprkos najavama da će vjetroelektrana za svega nekoliko godina biti završena, posao je kasnio, a građevinska dozvola za izgradnju vjetroelektrane na lokalitetu Možura, izdata je 15. decembra 2014. godine. 

Godinu kasnije, u novembru 2015. u posao ulazi kompanija "Cidifex Ltd". Već u decembru iste godine prodaje kompaniju Mozura Wind Park, kompaniji Enemalta, koja je u većinskom vlasništvu Vlade Republike Malte.

Nakon dvije godine, u oktobru 2017. godine kao osnivač crnogorske firme navodi se kompanija Malta Montenegro Wind Power i ona je trenutno većinski vlasnik uz Enemaltu, koja ima deset odsto vlasništva.

Ove dvije kompanije i njihovi rukovodioci su povezani, a njihova imena pominju se u dokumentima poznatim kao "Rajski papiri".

Inače, "Rajski papiri" je naziv za preko 13 miliona dokumenta objavljenih 2017. godine, koji dokazuju umiješanost političara, preduzetnika i ljudi iz javnog života u potencijalne novčane nepravilnosti, pranja novca, utaje poreza preko ofšor kompanija sa sjedištima u takozvanim poreskim rajevima.

Malteška novinarka Dafne Karuana Galicija, koja se bavikla ovim slučajem, ubijena je 2017. godine.