MUP o navodima Koprivice: U tačnost i ažurnost biračkog spiska mogu se uvjeriti i parlamentarne stranke

MUP o navodima Koprivice: U tačnost i ažurnost biračkog spiska mogu se uvjeriti i parlamentarne stranke

Elektronskim putem u tačnost i ažurnost biračkog spiska mogu se i uvjeriti i parlamentarna stranka, podnosioc potvrđene izborne liste, nevladina organizacija ovlašćena za praćenje izbora, kao i opštinska izborna komisije, dok ovlašćeni predstavnik potvrđene izborne liste i ovlašćeni predstavnik nevladine organizacije ovlašćen za praćenje izbora, na zahtjev, može vršiti i uvid u službenu dokumentaciju na osnovu koje se vrši promjena u biračkom spisku i u službenim prostorijama organa kod kojih se službena dokumentacija nalazi, poručili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova a podovom navoda poslanika Demokratske Crne Gore Moma Koprivice.

Koprivica je na panel diskusiji “Integritet biračkog spiska Crne Gore”, naveo da Ministarstvo zaključuje birački spisak i priprema elektronsku verziju izvoda iz biračkog spiska, a da “ni u kom vidu ne postoji kontrola unosa tih podataka”, te da su registri koje “MUP vodi nepotpuni”.

Reagovanje Ministarstva unutrašnjih poslova prenosimo integralno. 

Birački spisak je izvedena elektronska zbirka ličnih podataka crnogorskih državljana koji imaju biračko pravo, a koja se formira na osnovu podataka iz registra prebivališta, registra crnogorskih državljana, i matičnih registara rođenih i umrlih, odnosno izvornih registara, poručili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova a podovom navoda poslanika Demorkatske Crne Gore Moma Koprivice.

Ustavom Crne Gore i Zakonom o izboru odbornika i poslanika propisano je da pravo da bira i da bude biran ima crnogorski državljanin koji je navršio 18 godina života i koji ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori i koji ima prebivalište u opštini, odnosno gradskoj opštini, kao izbornoj jedinici.

Promjena podataka u biračkom spisku vrši se na način što se promjena podataka o biračima u izvornim registrima, a koje su proizvod upravnih postupaka koji građani pokreću na lični zahtjev, automatski prenose u birački spisak, do njegovog zaključivanja. Iz biračkog spiska brišu se birači koji su izgubili biračko pravo smrću, gubitkom crnogorskog državljanstva i odjavom prebivališta iz Crne Gore.

Imajući u vidu da se birački spisak vodi kao elektronska zbirka ličnih podataka, koji se primjenom jedinstvenog programskog rješenja ažurira permanentno i u kontinuitetu, na biračkom spisku, po automatizmu, može se naći samo crnogorski državljanin koji ispunjava uslove za ostvarivanje biračkog prava.

Elektronskim putem u tačnost i ažurnost biračkog spiska mogu se i uvjeriti i parlamentarna stranka, podnosioc potvrđene izborne liste, nevladina organizacija ovlašćena za praćenje izbora, kao i opštinska izborna komisije, dok ovlašćeni predstavnik potvrđene izborne liste i ovlašćeni predstavnik nevladine organizacije ovlašćen za praćenje izbora, na zahtjev, može vršiti i uvid u službenu dokumentaciju na osnovu koje se vrši promjena u biračkom spisku i u službenim prostorijama organa kod kojih se službena dokumentacija nalazi.

Parlamentarnim strankama je, shodno njihovim zahtjevima, omogućen elektronski uvid u birački spisak i u periodu koji nije obuhvaćen izbornom kampanjom, te do danas nijesmo imali primjedbi na isto.

Takođe, Državna izborna komisija ima pravo pristupa biračkom spisku i njegove kontrole, dok je u prethodnom periodu i jedan od mehanizama kontrole bio i rad Savjeta za kontrolu biračkog spiska, a koji je obrazovala Vlada Crne Gore.

U susret održanim izborima kako na državnom tako i na lokalnom nivou aktiviran je i AFIS sistem, odnosno procedura deduplikacije otisaka prstiju birača u biračkom spisku, kojom prilikom nijesu utvrđene nepravilnosti.

Shodno Zakonu o registrima prebivališta i boravišta, registar prebivališta čini i evidencija odjava prebivališta crnogorskih državljana koji su odselili u drugu državu, kao i evidencija crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori i boravkom u drugoj državi.

Crnogorski državljanin koji se iseljava iz Crne Gore da bi se nastanio u drugoj državi sa namjerom da u njoj stalno živi, može odjaviti prebivalište, iz čega jasno proizilazi da je navedenim zakonom odjava prebivališta propisana kao mogućnost, a ne kao obaveza. Sljedstveno navedenom, ukupan broj crnogorskih državljana koji su odjavili prebivalište iz Crne Gore je: 28.208.

U slučaju boravka van Crne Gore dužeg od 90 dana, crnogorski državljanin je dužan da podnese prijavu o odlasku u drugu državu, međutim bez obzira na jasan zakonodavni okvir, građani rijetko postupaju shodno navedenoj odredbi, dok Zakonom nijesu propisani mehanizmi kontrole u ovom slučaju. Takođe, ne postoji zakonski osnov za brisanje navedenih lica iz registra prebivališta, kao ni biračkog spiska, imajući u vidu zakonsku odredbu da se birač koji ima boravište u inostranstvu upisuje u birački spisak prema poslednjem prebivalištu prije odlaska u inostranstvo.

Ovo Ministarstvo je takođe sačinilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, koji je na zahtjev skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, dostavljen istima na dalju nadležnost, kao polazna osnova za njihov dalji rad, imajući u vidu da je njihov primarni zadatak i definisanje prijedloga ovog Zakona.

Ovo Ministarstvo poziva sve subjekte, koji shodno zakonskim odredbama imaju mehanizme kontrole biračkog spiska, da ukažu na eventualne nepravilnosti, a kako bi zajedničkim djelovanjem, bile preduzete sve radnje u cilju izgradnje povjerenja u izborni proces.

Podsjećamo da je za eventualnu reformu izbornog zakonodavstva te unaprijeđenje izbornog procesa, neophodna koordinisana saradnja svih organa, a prvenstveno proaktivno i blagovremeno djelovanje Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakona, odnosno Skupštine Crne Gore.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.