HRA: Na prvom ročištu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva Peković negirao krivicu

HRA: Na prvom ročištu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva Peković negirao krivicu

Suđenje Slobodanu Pekoviću, rođenom Ćurčić, optuženom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, počelo je danas pred Višim sudom u Podgorici, gdje je optuženi iznoseći svoju odbranu negirao krivicu, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).

Peković se, kako navode iz HRA, tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske ubio dvije osobe i silovao ženu bošnjačke nacionalnosti u Foči 1992. godine.

Već godinu dana se nalazi u pritvoru zbog opasnosti od bjekstva.

Dva ročišta su prethodno odložena zbog bolesti sudije i advokata.

“Na narednom ročištu, zakazanom za 6. decembar ove godine, posredstvom međunarodne pravne pomoći, biće saslušana oštećena, zaštićena svjedokinja A1 putem video linka. Njen punomoćnik, advokat Dalibor Tomović, tražio je da prilikom saslušanja žrtve javnost bude isključena, te da se ona sasluša tako da joj se ne vidi lice i izmjeni glas. Tročlano sudsko vijeće je odobrilo saslušanje putem video linka na zatraženi način”, pojasnili su iz HRA.

Prema navodima optužnice Peković je početkom juna 1992. godine u vojnom napadu na selo Hum, ubio Muja i Eminu Šabanović čija su tijela izgorjela u kući koju je nakon ubistva zapalio.

„Ne priznajem krivicu, ni krivično djelo … Toga dana ja nijesam bio u selu Hum, već u Plužinama gdje sam se potukao sa Obrenom Gojkovićem i cijeli dan sam bio u policijskoj stanici. Za to postoje dokazi”, rekao je Peković.

On dodaje i da se u presudi Haškog tribunala Ratku Mladiću, tačno navodi da su “Muja i Eminu Šabanović ubili Ljubomir Dostić i Miodrag Kalajdžić, te da ne zna zbog čega se ovo djelo sada njemu stavlja na teret”.

Peković je, kako podsjećaju iz HRA, potom negirao krivicu i za silovanje oštećene, zaštićenje svjedokinje A1.

„Oštećena me opisala kao visokog momka, duge plave kose preko ramena i svjetlih očiju, a ja tako nikada nijesam izgledao“, navodi Peković.

Objašnjava da je ispred sale „Partizan“ u Foči 27. avgusta bio kako bi pronašao i spasio sestru svoje snahe, ali da u tome nije uspio jer su ih pripadnici paravojnih formacija presreli prilikom izlaska iz sale, kako se navodi u saopštenju, “njemu zadali više udaraca od kojih je pao na zemlju, a zatim žene odveli u njemu nepoznatom pravcu”.

O navedenim povredama ne postoji medicinska dokumentacija.

Pozivajući se na mišljenje vještaka psihijatrijske struke, kojim je utvrđeno da svjedokinja A1 pati od postraumatskog stresnog poremećaja i drugih psihičkih oboljenja, odbrana ističe da se “njen iskaz ne može smatrati zakonitim dokazom i zahtjeva njeno ponovno vještačenje u Crnoj Gori”.

“Za isto djelo seksualnog nasilja na štetu svjedokinje A1, pred Sudom BiH se već vodio postupak protiv Jaska Gazdića, koji je zatim pravosnažno osuđen na 17 godina zatvora za to djelo i druge ratne zločine. U postupku svjedokinja A1 je decidno za silovanje optužila i Gazdića i Slobodana Pekovića (koji se tada prezivao Ćurčić). Sud BiH je u potpunosti poklonio vjeru iskazu svjedokinje jer je veoma uvjerljivo, detaljno i jasno opisala način izvršenja djela, potvrđen i medicinskom dokumentacijom”, dodaju iz HRA.

Advokat Dalibor Tomović je nakon iznošenja odbrane, zahtijevao dopunu dokaznih radnji podnijetih uz optužnicu, tražeći saslušanje i zaštićene svjedokinje A2.

“O ovoj, kao i o predloženim dokaznim radnjama odbrane, državna tužiteljka Tanja Čolan Deretić će se izjasniti naknadno”, ističu iz HRA.

Akcija za ljudska prava će pratiti čitav tok krivičnog postupka.

Iz HRA navode, Specijalno vijeće sudija u ovom predmetu čine sutkinja Nada Rabrenović, kao predsjednica i sudije Zoran Radović i Goran Šćepanović kao članovi. Državna tužiteljka je Tanja Čolan Deretić, koja je upućena na rad u Specijalno državno tužilaštvo (SDT).

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.