Naknade za majke sa troje i više djece državu za devet mjeseci ove godine koštaju 34,5 miliona eura, šestomjesečni trošak povećanja plata profesorima i ljekarima iznosi 44,2 miliona, dok je za otpremnine bivših radnika metalskog i rudarskog sektora izdvojeno 12 miliona. Dječiji dodatak prošle godine je koštao 3,24 miliona, dok je za njega u ovoj godini opredijeljeno 27,4 miliona. Uz sve to, na (bespotrebnu) kupovinu akcija EPCG potrošeno je 15 miliona eura.

TROŠKOVI

Najveći trošak država je imala za povećanje plata ljekarima i profesorima, kojima je na inicijativu poslanice Branke Bošnjak zarada uvećana od 1. jula ove godine, a startni fiskalni efekat bio je 23,5 miliona eura. Za povećanje plata rebalansom budžeta, koji je u skupštinskoj proceduri, traženo je dodatnih 17,4 miliona za zdravstvo, te 3,57 miliona za Univerzitet. Početna plata ljekarima i profesorima sada je 2.000 eura i raste do dodatnih 50 odsto po osnovu dežurstava, dopunskog rada i časova preko norme.

Iz Ministarstva finansija Pobjedi je rečeno da će država u ovoj godini za isplatu naknada za majke sa troje i više djece potrošiti 34,5 miliona eura. Od toga je 29,5 miliona planirano budžetom, dok je još pet miliona traženo rebalansom. Da majke opet primaju nadoknade, koje je Ustavni sud 2017. ukinuo kao neustavne, tražile su Demokrate, pa od 1. aprila ove godine to pravo ostvaruje 14.935 žena.

Po osnovu dječijeg dodatka, ovogodišnji izdaci države iznose 27,4 miliona eura. Uvođenje dječijeg dodatka predložila je većina od 30. avgusta u martu prošle godine, dok su isplate za djecu do šest godina počele da se realizuju prošlog oktobra. Tokom tri mjeseca 2021. država je za dječiji dodatak potrošila 3,24 miliona eura. Demokrate su, međutim, „unaprijedile“ taj prijedlog, pa će od ovog oktobra dodatak primati sva djeca do 18 godina, bez obzira na materijalni status porodice.

– Planirana sredstva od 27,4 miliona eura odnose se na isplatu dječijeg dodatka za djecu do šest godina za cijelu godinu, kao i za djecu od šest do 18 godina počev od 1. oktobra. Od toga su za djecu od šest do 18 godina planirana sredstva za dva mjeseca četiri miliona eura – precizirali su iz Ministarstva finansija.

Prethodna vlada odobrila je i isplatu otpremnina bivšim radnicima KAP-a, za šta je, prema podacima Ministarstva ekonomskog razvoja, iz budžeta prošle godine izdvojeno 4,7 miliona eura.

– Posljednji radnici KAP-a, koji je tada bio u stečaju, njih 291, napustili su to preduzeće u periodu od marta do kraja jula 2021. sa isplaćenim otpremninama u visini do 18.000 eura po radniku – kazali su Pobjedi iz resora Gorana Đurovića.

Fiskalni efekat isplate otpremnina bivšim radnicima rudarskog i metalskog sektora je 12 miliona eura, od čega je država ove godine platila šest miliona, dok će drugu polovinu novca isplatiti tokom 2023.

– Za otpremnine bivšim radnicima rudarskog i metalskog sektora stigla je ukupno 4.751 prijava. Pozitivno je ocijenjeno i isplaćeno 1.029 rješenja, u vrijednosti od 10.000 do 12.000 eura po radniku. U obradi je još oko 50 prijava za koje se čekaju provjere iz ostalih državnih institucija – naveli su iz MER-a.

Posljednja u nizu populističkih i krajnje upitnih fiskalnih mjera je odluka aktuelne Vlade u tehničkom mandatu da za 15 miliona eura kupi akcije EPCG, i time državnom preduzeću obezbijedi novac za najavljenu kupovinu nikšićke željezare. Iako iz Vlade nijesu jasno rekli da će novac biti upotrijebljen za kupovinu željezare, već da će se koristiti za likvidnost, jasno je da je ovo jedan od načina da se obezbijedi politička podrška zaposlenih i njihovih porodica, bez obzira na sve ekonomske parametre koji ukazuju na neopravdanost takvog poteza.

ODGOVORNI SVI

Komentarišući rast populističkih zakona i njihov uticaj na stabilnost javnih finansija, Marko Sošić iz Instituta alternativa Pobjedi je kazao da polako saznajemo koliko nas zapravo koštaju neka od zakonskih rješenja koja su poslanici predložili i usvojili prošle i ove godine.

– Uglavnom ukazuju da se loše planiralo i da su obrazloženja o fiskalnom uticaju bila površna i netačna. Nedovoljno dobro promišljeni fiskalni uticaj zakona dovodi nas do potrebe za novim zaduženjem, izvodi budžet iz ravnoteže i veže ruke donosiocima odluka da novac ulože na bolji način ili značajnije pomognu stanovništu koje je najviše pogođeno krizom i inflacijom – ocijenio je Sošić, ističući da odgovornost za ovakvo stanje snose svi.

– I većina od 30. avgusta 2020. koja je pokušala da sprovede sva svoja obećanja ne mareći mnogo koliko to košta, kao i bivša većina i partije koje je čine, koje se takođe neodgovorno odnose prema budžetu kada misle da im to politički odgovara i kada mogu da preuzmu zasluge kod građana – zaključio je Sošić.

Mulešković: Zakoni korišćeni za dobijanje podrške naroda

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra da je većina zakona donijetih u prethodnom periodu bila u značajnom dijelu populistička i korišćena isključivo za dobijanje podrške naroda.

– Jasno je da takav princip rada ne valja i pokazuje veoma neodgovorno ophođenje donosilaca odluka prema javnim finansijama. Neki od zakona koji su usvojeni su, ne samo populistički, već sadrže i komponente diskriminacije, kao što su naknade za majke. Takvi zakoni stavljaju u nepovoljan položaj ostale građane kojima je možda ta naknada potrebnija, a ne ispunjavaju uslove iz opravdanih razloga – rekao je Mulešković Pobjedi.

On upozorava da se svi zakoni koji se odnose na određena davanja moraju dobro planirati i da za njihovo kreiranje moramo imati dobre baze podataka.

– Obaveza podnosilaca ovakvih inicijativa bi morala biti da dokažu i ukažu odakle se naknade mogu finansirati, kao i da urade studije održivosti takvih davanja – naveo je Mulešković.

Za novorođenčad do pet miliona eura godišnje

Jedna od populističkih mjera koju je predložila Vlada Zdravka Krivokapića je da država obezbijedi po 1.000 eura za svu novorođenčad rođenu u opštinama sa negativnim prirodnim priraštajem, te po 500 eura za djecu u opštinama sa pozitivnim prirodnim priraštajem. Krivokapićeva vlada nije izradila zakon na osnovu kojeg bi ova mjera bila sprovedena, dok je Vlada u tehničkom mandatu obećala da će to uraditi.

Prema nezvaničnim projekcijama, za finansiranje tih naknada za novorođenčad državi će trebati četiri do pet miliona eura godišnje.

Izvor:Pobjeda