Ni dobar avgust ne može spasiti sezonu
Ilustracija

"Sve je na mišiće"

Ni dobar avgust ne može spasiti sezonu

Ovih dana u metropoli crnogorskog turizma više je gostiju nego početkom jula što je i za očekivati s obzirom na to da se radi o špicu sezone. Međutim, kako su Pobjedi kazali hotelijeri i izdavaoci privatnog smještaja,"sve je na mišiće“ i to će trajati do 20. avgusta.

Špic sezone sve manje traje, a postezona je diskutabilna. Tvrde da za septembar rezervacija ima mnogo manje nego prošle godine i da niko ne može da procijeni što će biti. Avio-linije, kako su rekli, definitivno fale, a nedostatak istočnoevropskog tržišta se i te kako osjeća. Vanpansionska potrošnja je takođe manja i to je, kako kažu, ono čime se treba baviti, a ne brojem turista koji ništa ne znači.

Statistika

Prema podacima Turističke organizacije Budva u hotelima, kampovima, odmaralištima, hostelima i privatnom smještaju registrovano je 38.942 gosta, što je na nivou prošle godine. U hotelskom smještaju je registrovano 16.070 gostiju, u privatnom 21.093, dok je u kampovima, odmaralištima i hostelima registrovano ukupno 949 gostiju.

Iz TO Budva, kako su kazali Pobjedi, imaju procjenu broja gostiju u privatnom smještaju na osnovu parametra iznesenog komunalnog otpada sa područja ove opštine.

“U Budvi, prema tim parametrima, boravi blizu 60.000 gostiju, odnosno 11 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Ovaj broj gostiju predstavlja procjenu, odnosno broj registrovanih gostiju u hotelima, kampovima, odmaralištima i hostelima i procijenjen broj gostiju u privatnom smještaju”, poručuju iz TO Budva.

Kada je u pitanju struktura inostranih gostiju u hotelskom smještaju, najbrojniji gosti su, navode oni, iz Srbije, Izraela, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Švajcarske, Egipta, Kazahstana, Turske, Velike Britanije, Francuske, Italije, Slovačke i Litvanije.

Najbrojniji inostrani gosti u privatnom smještaju su iz Srbije, Rusije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Poljske, Makedonije, Mađarske, Švedske i Bjelorusije.

Međutim, vlasnik hotela "Mažestik“ Ivan Ivanović tvrdi za Pobjedu da su mu sada popunjene sobe, ali da je to "sve na mišiće“.

“Avgust je relativno dobro popunjen, ali je septembar baš u magli. Prethodnih godina smo već imali septembar na 70 odsto rezervacija, sada mislim da nema ni 30 odsto”, kazao je Ivanović.

Dodaje da se epidemiološka situacija usložnjava, da su maske opet obavezne i da je i dalje neizvjesna politička situacija što donosi neizvjesnost za jesen.

“Ranije smo imali drugačiju strukturu gostiju u septembru koji su dolazili čarterima ili nekim drugim vidom prevozom. Imali smo goste sa istočnog tržišta i veliki broj čarter letova i to se osjeća. Uvijek je tu bila visokoplatežna struktura gostiju. Za sada nema ništa ugovoreno”, tvrdi Ivanović.

Dodaje i da je Budva uvijek u ovom trenutku bila puna.

“Ipak fale turisti sa istočnoevropskog tržišta, a nema ni iz Zapadne Evrope kako je bilo prošle godine. Ili da ne kažem 2019. Gosti su iz regiona pretežno, nešto iz -Zapadne Evrope, SAD ali je to sve individualno i u malom procentu. U našem hotelu imamo goste iz svih krajeva svijeta, sve je pojedinačno i nije veliki broj noćenja. Nema više onih noćenja od sedam do deset dana. Sada radimo dnevno što se tiče bukinga ekspedicija, raznih drugih kanala”, kazao je Ivanović.

Prema njegovim riječima hoteli kao hoteli će se koliko-toliko popuniti, ali tvrdi i da nemaju optimalan broj gostiju kakve je Budva imala i cijene ne mogu da vrate na nivo 2019. godine zato što se ne traži krevet više, već slobodnih soba ima i sada.

“Kada sve radite ad hok jako je teško postići cijenu koju smo postizali prethodnih godina u špicu sezone. Veliki broj noćenja je popunjen ranije”, tvrdi Ivanović.

Smatra da je mali broj avio-linija generalno rezultat loše politike ministarstva, nacionalne i lokalnih turističkih organizacija.

“Nijesu radili kvalitetno i nijesu ugovarali čartere. Mislili su da će to biti stihijski i da ćemo biti puni i to nam je došlo glave. Naredna sezona se sada sprema, a ne u aprilu. Naša politička nestabilna situacija takođe utiče i niko neće da se uhvati ukoštac sa problemom jer ne zna do kada će biti na određenoj poziciji”, tvrdi Ivanović.

Po njegovim riječima mali hoteli, restorani i kafići koji rade cijele godine će se boriti za kvalitet.

Izvršni direktor hotela "Rivijera“ u Petrovcu Nemanja Kovačević kaže da je sezona podbacila i nažalost se svela samo na špic koji traje mjesec, od 20. jula do 20. avgusta.

“Sezona je ispod očekivanja, potpuno smo saobraćajno neuvezani sa ostatkom Evrope. Izolovani smo. Avio-linije su rijetke do Crne Gore, karte preskupe, nijesmo uvezani putevima u mjeri kojoj bi trebalo. Hotelijeri su prepušteni sami sebi. Ne postoji strategija koja bi trebalo da potpomogne razvoj turizma. U "Rivijeri“ maj je bio dobar, dok su jun i početak jula bili loši. Sada je puno ali smo i cijene spustili. Klijentela je dominatno iz regiona, sa Zapada nemamo gostiju”, kazao je Kovačević za Pobjedu dodajući da su im gosti dominatno iz Srbije i Bosne.

Za postezonu tvrdi da će biti slaba i da je sve ovo rezultat toga što "nijesmo uspjeli ove godine da nadomjestimo goste sa istočnoevropskog tržišta prije svega iz Ukrajine, Rusije, Bjelorusije“.

“Smatram da ne postoji dovoljna podrška sa državnog nivoa kvalitetnom razvoju turističkog sektora. Svela nam se sezona na špic i za sami avgust najave nijesu dobre. Nije to u zadovoljavajućoj mjeri”, poručuje Kovačević.

Potrošnja manja

Vlasnik lokala "Mocart“ u Starom gradu Luka Vučković tvrdi da su zadnji vikend imali dobru posjećenost ali da je ona radnim danima manja iako se radi o špicu.

“Kada vikend imate bolji od radnih dana onda ta sezona ne valja ništa. Nama se prodaje upola manje hrane nego 2019. godine što znači da je potrošnja mnogo manja. Istočni blok nam je značio dosta i država se nije strateški pozicionirala kako da riješimo naše sezone, predsezone. Sada nemam predstavu ni kakva će biti postsezona i zima”, kazao je Vučković.

Dolaze im većinom gosti iz regiona, gastarbajteri i manji broj stranaca iz Zapadne Evrope i SAD.

Kazao je i da njima, ozbiljnim ugostiteljima, veliki problem pravi buka koju prave sezonski plažni barovi. Kaže da su imali sastanak kod ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića i da su dobili obećanje da će taj problem biti riješen.

“Još nemamo nikakvih informacija niti rezultata. Budva ima četiri komunalna policajca u toku sezone od kojih su dva na bolovanju, a našem gradu treba njih najmanje 50 da uspostave red”, tvrdi Vučković.

Privatni smještaj

Predsjednica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja Branka Džoganović tvrdi da kapaciteti u privatnom smještaju bilježe bolju popunjenost u zadnjih nedjelju dana.

“Kako se nalazimo u samom špicu sezone to je bilo i za očekivati. Međutim, izuzetno slaba popunjenost u predsezoni i vrlo neizvjesna postsezona ne ostavljaju prostor za opuštanje. Takođe, značajan je broj stavki koje utiču na intenzitet posjećenosti, a na koje mi ne možemo da utičemo. Uglavnom nedostaju podrška i saradnja na lokalnom nivou koje bi omogućile stvaranje jedinstvenog proizvoda”, tvrdi Džoganović.

Ona dodaje da propusta ima više i to nije samo nedostatak istočnoevropskog tržišta.

“Radi se o stvorenoj zavisnosti izdavaoca sa kapacitetima apartmanskog tipa od turoperatora koji su mahom radili i rade ova tržišta. Izdavalac treba da je dovoljno edukovan, sistemski osnažen da samostalno vodi svoj objekat, da može sam da bira sa kojim će tržištem da sarađuje… Izdavaocima treba omogućiti da se udružuju, formiraju rentabilne cijene i organizovano nastupaju na tržištu. Mi smo cjelogodišnja destinacija, za razliku od hotela, kapaciteti privatnog smještaja su u funkciji tokom cijele godine i možemo da ugostimo u bilo kom trenutku svakoga ko poželi da dođe, ali partnerstvo na lokalnom nivou, uz podršku države, je neophodno”, objašnjava Džoganović.

Gosti u privatnom smještaju, kako je kazala, su uglavnom iz zemalja regiona, naša dijaspora.

“Nešto je manji broj individualnih gostiju sa svih kontinenata, koji su u svojoj režiji uspjeli da dođu”,kaže Džoganović.

Za cijene tvrdi da su na nivou 2019. godine čak i niže.

A za propuste generalno misli da je "kriv“ sadržaj naših promocija koji je diskutabilan.

“U redu je promovisati prirodne ljepote, ali mišljenja sam da mi na sajmovima i ostalim promo aktivnostima moramo izlaziti sa konkretnim ponudama. Tu ne mislim na cijene u hotelima ili privatnom smještaju, što smo i do sada promovisali. Moramo nastupati sa konkretnim paketima, vidljive i jasne sadržine. Toliko je raznolika ponuda, imamo sjajne sadržaje na destinacijama, ali moramo razmišljati o tome da ljudi danas nemaju vremena ni živaca da traže, uklapaju, pakuju”, tvrdi Džoganović.

Ranije su, kako dodaje, bili aktuelni agenti za putovanja koji su to sve pripremali u skladu sa željama gosta, ali sada, usljed pandemije, krize u avio-prevozu, čestih promjena pravila na putovanjima, ljudi radije organizuju sami kratka putovanja, više puta godišnje.

“Ako nam je cilj gost – moramo mu maksimalno olakšati da odabere baš nas, a to će uraditi ako dobije jasan plan i program na ,,prvo gledanje“”, poručuje Džoganović.

Očekivanja bila velika

U Rafailovićima ove godine rekonstruisan je novi hotel "Montenegrina“ i direktor Vernes Zagora kaže za Pobjedu da su zadovoljni jer je hotel otvoren 1. jula. Kaže da su popunjeni na 95 odsto i da su se oslonili samo na region, ali da u globalu on, kao dugogodišnji turistički radnik, za sezonu smatra da su puno očekivali a manje dobili.

“Tokom avgusta očekujemo dobru popunjenost do kraja mjeseca ali već početkom septembra očekujemo pad jer se Primorje oslonilo na regionalne goste. Nije lako nadomjestiti 30 odsto tržišta Rusa i Ukrajinaca. Greška je što smo se oslonili samo na ta tržišta i sada nam trebaju godine da se steknu nova”, kazao je Zagora.

Tvrdi i da smo mi avio-destinacija i da nam definitivno treba dosta linija.

“Imali smo ogromna očekivanja, međutim nijesu se ostvarila. Predsezona nije bila sjajna. Ovaj špic je dobar, ali postezona će biti slabija od očekivanja. Mi smo na vrijeme spoznali kakva će biti situacija pa smo uspjeli da se fokusiramo na region i to uspješno djeluje”, kazao je Zagora poručujući da je sada najbitnije da istini pogledamo u oči i da sagledamo koji su realni problemi jer situaciju na globalnom nivou ne možemo promijeniti ali lokalno možemo.

Nepromišljene izjave premijera štete sezoni

Kako je istakao Ivanović naštetile su im i nepromišljene izjave premijera Dritana Abazovića da su cijene u Budvi kao na Azurnoj obali.

“Takva izjava, koja je odjeknula u regionu, je nešto što nam je najmanje trebalo u ovom trenutku. Svaka ishitrena i neozbiljna izjava nama ide na štetu a posebno od ljudi na toj poziciji. Hrvati su mnogo više poskupili ali svaka cijena ima svog turistu. Problem je odnos cijene i kvaliteta. Ako za određenu cijenu nudite kvalitet svi će biti zadovoljni. Cijene su manje nego na Zlatiboru, Kopaoniku, u hrvatskim ljetovalištima pa niko ne priča tamo o skupoći”, poručuje Ivanović.

Treba da se bavimo kvalitetom ponude, a ne samo statistikom

Umjesto što se bavimo statistikom i brojanjem gostiju, Ivanović smatra da treba da se bavimo kvalitetom.

“Kada govorimo o statistici i dalje ne znamo što je optimalni broj gostiju za sezonu. Kada bi svi smještajni kapaciteti bili puni imali bismo opšti kolaps, nešto je bilo slično prošle godine u špicu i grad ne može da funkcioniše”, kazao je Ivanović poručujući da napokon moramo da napravimo zaokret i da se konačno bavimo ciframa.

“Ako imamo zadovoljnog gosta, imaćemo dužu sezonu, manji haos u gradu. Treba da se bavimo rješenjem buke, saobraćajnica, parkinga… Moramo naći određeni broj inspektora koji će uvoditi red u ovom gradu. Poruka premijeru je da dođe u Budvu da vidi kako se ne poštuje zakon, a ne da se ljudima, koji mu pune budžet, obraća putem medija. Ne možemo dovijeka da čekamo prepucavanje opštinskih vlasti sa državnim”, poručuje Ivanović dodajući da ovo traje već 30 i više godine i nema partije koja nije bila na vlasti u Budvi ali da nijedna ništa nije uradila.

Pobjeda

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.