On je u intervjuu za Standard kazao da, kao ekonomista, smatra da su nesporne prednosti svake regionalizacije, pa i Otvorenog Balkana, ali ističe da je u političkom smislu potrebna debata, te da bi volio da dobijemo konkretan stav od partnera iz EU o ovom pitanju.

Finasijski sistem

Damjanović kaže da se resor trudi da održi stabilan finansijski sistem, a hza to treba da bude brižljivo, pažljivo i odgovorno planiran i predvidljiv.

"Stabilnost će naravno zavisiti konkretno i od tekućih ekonomskih aktivnosti, od ekonomske situacije u državi, zavisi dosta i od spoljnih faktora, na koje Crna Gora teško može da utiče, dakle pandemiju koja i dalje traje, rat u Ukrajini koji je doveo do spoljnih šokova i u smislu snabdijevanja i cijena, prije svega nafte i namirnica, inflacije koja nije posljedica samo rata već i dugotrajne borbe protiv pandemije od strane velikih država, štampanje velike količine novca, a Crna Gora koristi euro kao valutu i ona trpi tu vezenu inflaciju i sve ono što to izaziva na tržištu. Dakle, stabilnost će zavisiti i od naše ozbiljnosti u odnosu na domaće i međunarodne aktere. U svakom slučaju, javnost ne treba da sumnja da će sistem javnih fiansija u Crnoj Gori biti stabilan i održiv, način na koji ćemo tu stabilnost i održivost da obezbijedimo biće potpuno prezentovan javnosti, kao što se prezentuje svakodnevno, biće transparentan, imajući u vidu da je transparentnost nešto što je falilo ranijem radu Ministarstva", objasnio je Damjanović.

On je, govoreći o prihodima od turizma, uputio apel privredi da shvati da se cijene moraju prilagoditi i spustiti, kako bi i na taj način bili konkurentni u regionu.

Ministar je rekao da je turistička sezona imala dobar početak u tzv. predsezoni, imajući u vidu april i maj, a onda je došlo do jedne male stagnacije.

"Sada dobijamo ponovo pokazatelje da raste broj noćenja i broj turista koji ulaze u Crnu Goru. To još uvijek nije na nivou željene 2019. godine, dok je 2021. bila specifična jer smo bili jedina otvorena država kada je bila pandemija u jeku i tada smo profitirali na toj otvorenosti. Sada su sve ostale države otvorene, spustili su cijene usluga, govorim o Grčkoj i okruženju, a ozbiljan faktor koji nam je napravio problem jeste praćenje sankcija prema Ruskoj Federaciji, imajući u vidu da su ruski turisti ovdje proizvodili više od 20 odsto noćenja, te imajući u vidu stepen potrošnje to je vjerovatno bilo od 25 do 30 odsto ukupne turističke potrošnje. To se ne može nadomjestiti ni u pet godina, a kamoli u jednoj, tu ne treba kriviti bilo koju administraciju ni prethodnu, ni ovu, prosto su to trendovi koji se moraju pratiti. Nažalost, od naših evropskih partnera nema dovoljno želje da se nađe način da se kompenzira to što Crna Gora prateći politiku kluba kao kandidat za EU, trpi određene ekonomske i finansijske posljedice, moramo to sami da radimo", istakao je Damjanović.

Sa tim faktorom, kako kaže, da nije tih sankcija sezona bi bila rekordna.

"Ovako ćemo vidjeti, trudićemo se da u ovoj drugoj polovini jula i tokom avgusta kada je špic sezone to nadoknadimo i priđemo onome što je 2019. godina. U svakom slučaju, jedan dio turističke potrošnje i dalje je van dometa, u sivoj zoni, tu nalazim resurse da se obezbijede obaveze prema državi koje ima turistička privreda i mislim da kroz unaprjeđnje fiskalizacije možemo doći do željenih prihoda od turizma koji bi nam naravno značajno pomogli da u ostatku godine imamo još stabilnije javne finansije", naglasio je Damjanović.

Ukoliko bude najave nestašice bićemo spremni

Damjanović je kazao i da teško možemo da dajemo prognoze o mogućim ekonomskim i energetskim krizama jer, kako ističe, to je nešto što ne zavisi od nas.

"I sami znate da i mnogo veće države trpe posljedice i pripremaju se za moguće neke jesenje dodatne šokove. Zato sam negdje rekao u Parlamentu, a ponavljam to i u Vladi, ne treba se bojati brzih izmjena zakona i podzakonskih akata, lijepo je imati zakon na snazi duže vrijeme, onda je to predvidljivo i slično, ali sada moramo dnevno da reagujemo. Znate i sami da smo neke mjere već donijeli koje daju svoje rezultate, ukoliko bude najava nekih nestašica ili dodatnih cjenovnih šokova bićemo spremni za to. Mislim da smo uspjeli da u razgovorima sa našim partnerima, prije svega iz regiona i okruženja, iz Srbije obezbijedimo neophodne bilanse osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori i da u tom dijelu neće biti problema. Vezano za cijene tih namirnica, kao i cijene nafte i naftnih derivata i ostalih sirovina, građevinskih materijala, berzanskih cijena i berzanskih roba, tu nemamo baš neku veliku moć da na njih utičemo ali možemo ih na dnevnoj bazi sagledavati, sagledavati trendove i blagovremeno se pripremati da sve ono što država može da uradi, uradimo da bi zaštitili prije svega standard građana i interese domaće privrede. U tom smjeru ćemo djelovati proaktivno i učiniti sve i znam da će to dati svoje efekte, da zaštitimo i građane i privredu", istakao je Damjanović.

On je se istakao i da je Vladina uredba o smanjenju akciza na gorivo dala efekte na način da je budžet uskraćen za 10 miliona eura akciznih prihoda od goriva, ali je tih 10 miliona direktna podrška građanima i privredi da bi normalno funkcionisali.

"Bez obzira na smanjenje cijena goriva na berzi koje smo imali nakon dužeg niza poskupljenja i povećanja cijene, ostao sam i ostali smo pri namjeri da do 30. avgusta, do kraja sezone imamo umanjenje polovine akcizne obaveze, to je nekih 22 centa, što direktno ide u interes potrošača. Mislim da je to dobra poruka i kao jedna vrsta dodatne ”turističke ponude’’, da negdje i kroz cijenu goriva koja je među najnižim u regionu budemo cjenovno konkurentni i da turisti i to mogu da očekuju imajući u vidu da neki dio cijena pojedinih usluga, smještaja, odnosno pića i hrane u restoranima, odnosno na plažama i te kako nije konkurentan što pravi ozbiljan problem turističkoj privredi. Poziv da i privreda shvati da mora i na taj način da konkuriše regionu i da prosto, uvažavajući naravno interese privrede i svih preduzetnika, se moraju cijene prilagoditi i spustiti, kako bi se uzelo što više od tog turističkog tržišta ili ukupne potražnje u regionu", poručio je Damjanović.

Cilj da do kraja mandata minimalna penzija bude do 60 odsto minimalne zarade

Prma njegovim riječima, željena minimalna penzija nakon usklađivanja, u septembru bi trebalo da dođe na 200 eura. Ta formula je, kaže Damajnovič, rotaciona i ona zavisi i od inflacije i od rasta zarada, "a kada budemo imali te precizne pokazatelje inflacije, znaćemo tačno koliko će biti iznos minimalne penzije".

"Ja negdje mislim, odnosno znam i to je prosto ciljana norma koju ćemo ostvariti za mandat ove Vlade, a to je da minimalna penzija bude u nivou od 55 do 60 odsto u minimalnoj zaradi i da to bude isto za prosječnu penziju. Sada to nije tako, to je debelo zaostajanje, u tom smislu sam najavio da ćemo ići sa jednokratnom podrškom svim penzionerima u Crnoj Gori na način da će penzioneri sa najmanjim minimalnim penzijama, čak ih ima nažalost ispod minimalne, dobiti jednokratnu naknadu koja će biti mnogo veća nego ona naknada koja je bila prošle godine i da će kako se bude išlo prema penzionerima koji imaju veće penzije opadati taj iznos naknade. Pretpostavljam da negdje penzioneri sa najvećim penzijama nisu u potrebi da dobijaju jednokratne naknade. To je nešto što planiramo da uradimo krajem trećeg, početkom četvrtog kvartala tekuće godine", naglasio je on.

STANDARD: Pomenuli ste program nove poreske politike. Kako Vam program poznatiji kao ”Evropa sad” djeluje danas, budući da su brojne ocjene da je drastičan rast cijena svih proizvoda i usluga ”pojeo’’ svako povećanje plata? Da li Ministarstvo radi na kontroli i unaprjeđenju ovog programa poreskih reformi?

DAMJANOVIĆ: Ja sam neko ko se u kontinuitetu desetak godina, možda jedini zalagao za radikalno smanjenje doprinosa, rasterećenje poslodavaca i u smislu postepenog stvaranja prostora za povećanje zarada. I neko ko je podržao apsolutno i ove mjere kada su bile najavljene u novembru-decembru mjesecu, imajući u vidu da je zaostajanje rasta zarada i penzija u odnosu na rast bruto domaćeg proizvoda zadnjih godina bilo enormno.

Komentarišući program "Evropa sad", Damjanović je mišljenja da, kada se ušlo u plan realizacije nove poreske politike trebalo mnogo, mnogo brižljvije, pažljivije i preciznije planirati i budžet i način kako nadomjestiti neka sredstva.

"Znate, ako idete radikalno pa skinete i ukinete doprinose za zdravstvo onda znate da ćete da imate problem u Fondu zdravstva i morate da planirate dovoljno sredstava, a ne da na teret nedostajućih sredstava FZO, na teret malih penzija, na teret problema koji imaju lokalne samouprave, na teret problema koji su se desili u Upravi policije i tako dalje, da faktički planirate politiku, to ne može tako. Moralo se ići mnogo brižljivije i postepeno, a apsolutno treba da se sve čini da se zarade povećaju, ja i sad mislim da one moraju da budu još veće i radimo na tome da budu veće, ali da to bude održivo u Budžetu i da to korespondira i sa rastom ekonomske aktivnosti i sa rastom produktivnosti. To su floskule, da bi neko drugi sada, da sjedi ovdje dao prosječne plate po 1000 eura i penzije po 500 eura. One mogu da budu takve, ali onda građani treba da znaju da bi to koštalo u ovom trenutku 600 do 700 miliona eura duga, odnosno novog zaduživanja. Može i tako, dakle, ja mogu da poručim da plate ovdje treba da budu najmanje 1.500 eura i penzije od 700 do 800 eura, ali to košta 800 miliona do milijardu eura. Hajde da svi stvorimo prostor, da u naredne tri četiri godine raste ekonomska aktivnost, ne samo u turzimu nego i kroz infrastrukturne projekte, kojih nema ove dvije godine, a tome svi ćute. Znači da stvorimo uslove, da ekonomija raste i da negdje svi građani, ne samo privilegovani i bogati, a ima ih, dobiju ono što im pripada i što je realna cijena angažmana bilo kojeg pojedinca u današnjem 21. vijeku", objasnio je on.

Napraviti racionalizaciju budžeta

Smatra da je neophodno napraviti određene racionalizacije Budžeta.

"Govorili smo generalno o rashodnoj strani budžeta i problemima finansiranja te strane, odnosno svih troškova. Administracija je glomazna, na nekim mjestima nažalost ponovo nemate dobrog kadra, mnogo je ljudi otišlo u privatni sektor pogotovo specifična zvanja IT sektor, računovodstvo itd. a imate veliki broj kadrova, država je mala i kao takva mora da ima neke fiksne kapacitete koji imaju velike države, dakle i broj ministarstava kao što ima velika država i broj ostalih organa, prosto ekonomije obima kao u Crnoj Gori trpe zbog toga što moraju da imaju administraciju strukturiranu kao i najveće države. To je prosto tako, a to nam pravi ozbiljne probleme. Ja zaista mislim da je neophodno napraviti određene racionalizacije Budžeta. Pokušaćemo da zbog nove proeske politike koja je potpuno ruinirala sada Zakon o zaradama u javnom sektoru, u smislu odnosa koeficijenata, da zajedno kroz naredni Budžet nađemo prostora za dodatnu racionalizaciju, ne otpuštajući nikoga s posla i ne smanjujući nivo zarada. Naći ćemo prostora za racionalizaciju drugih troškova koji su ozbiljni, pokušaćemo da definišemo i novi Zakon o zaradama u javnom sektoru koji bi bio konzistentan, koji bi bio potpuno nesporan sa pravnog aspekta i koji bi bio nesporan sa aspekta odnosa zarada u javnom sektoru, jer one su sada potpuno pretumbane i na dnevnom niovu imate desetine institucija i branši koje se žale zbog odnosa koji je sada napravljen", rekao je Damjanović.

 

Gotov Prijedlog zakona za oduzete cigarete, žalbe u postupku

Komentarišući oduzete cigarete u Slobodnoj zoni Luke Bar, Damjanović je rekao da su na jedan dio tješenja koje je donijela Uprava prihoda i carina izjavljene žalbe vlasnika koje su u drugostepenom postupku.

"Jedan dio je već riješen, drugi se rješava ne gubi se vrijeme. Mogućnost je da se na određena rješenja nastavi upravni spor pred Upravnim sudom, to je nešto što je potpuno nezavisno od činjenice da je Crna Gora zaustavila šverc cigareta iz Slobodne zone, a i dalje postoji prekogranični šverc zbog dispariteta u cijeni cigareta, sa tim se suočavamo i borimo. Činjenica je da je sa nekih 50 odsto tržišta koje je bilo sivo ili crno tržište duvana unutar Crne Gore, dovedeno na nekih 25 odsto i tu još ima prostora da taj dio unaprijedimo. Imamo robu koja je oduzeta i tražimo zakonski model, pripremljen je predlog zakona koji može da ide prema Parlamentu ukoliko Vlada o tome odluči. Time bi se u skladu sa domaćim zakonodavstvom Lex specialisom eventualno prihovodao jedan dodatni prihod od zaplijenjenog duvana. Vidjećemo kakva će biti sudbina tog zakona i vidjećemo kakva će biti komunikacija sa našim međunarodnim partnerima, jer Crna Gora ne želi da uradi ništa protivno bilo kojoj konvenciji ili bilo kojem pravilu i proceduri a vezanim za postupanje sa oduzetim cigaretama, ono što prije svega čuvamo jeste reputacija države i njena kredibilnost u međunarodnoj zajednici", kazao je ministar.

Do kraja otvoriti priču o Otvorenom Balkanu

Govoreći o inicijativi Otvoreni Balkan, Damjanović je rekao da je dobro što jepočelo o njoj da se priča, ali da i je dalje veoma slaba argumentacija i onih koji podržavaju i onih koji su protiv nje.

"Mislim da bi bilo dobro da napravimo dovoljno prostora u medijima i u akademskoj zajednici, da do kraja otvorimo priču. Kao ekonomista smatram da su nesporne prednosti svake regionalizacije i svakog umrežavanja velikog tržišta, uniformisanja procedura, slobodnog protoka ljudi i roba. Na kraju krajeva monetarnog i fiskalnog približavanja država regiona gdje bi se kroz još bolju ekonomsku regionalizaciju stvarali uslovi za sve ono što je zajedničko svim državama Zapadnog Balkana, a to je Evropska unija. Jedan od faktora i najvažnijih uslova ulaska u EU je međusobna povezanost i regionalizacija, tako da sa te strane niko ne može biti protiv. Čak i Berlinski proces koji već 7,8 godina postoji a koji nije dao neke sjajne rezultate traži nadogradnju, kao i CEFTA, evo je šansa. U političkom smislu o tome možemo da debatujemo, volio bih da se osim naših prijatelja iz SAD koji se oko ovog pitanja javljaju i koji daju snažnu podršku OB, još više jave i naši prijatelji iz Brisela i EU gdje imamo podijeljena mišljenja i da negdje dobijemo konkretno da li CG zbog prihvatanja ove inicijative eventualno može da uspori svoj put prema EU", rekao je Damjanović.

Ako bi se i ta dilema otklonila onda je, smatra Damjanović, jasno da je to prava šansa za Crnu Goru.

"Ako bi nam se jasno reklo ”nemojte, jer će to da uspori put u EU’’, onda da zastanemo i preispitamo svoju politiku. Znači, bilo bi lijepo da nas naši evropski partneri koji nas podstiču na mnoge reforme i daju nam podršku i sa kojima sarađujemo, negdje do kraja informišu i otvoreno govore i kako oni doživljaju ovu inicijativu i da li joj daju podršku", zaključio je Damjanović.

Izvor: Standard