"Od stotinu pacijenata, rekla bih da njih 80 ima značajan manjak vitamina D“, kaže dr Svetlana Kogan za Well + Good.

To je loša vijest budući da je vitamin D moćna hranljiva supstanca koja je ključna za mnoge tjelesne funkcije – od reproduktivnog i mentalnog zdravlja, preko zdravlja kostiju, do snažnog imunološkog sistema

Nedostatak vitamina D može da prouzrokuje gubitak gustine kostiju, loše raspoloženje i iscrpljenost. Stručnjaci su otišli toliko daleko da su rekli da je nedostatak vitamina D zanemarena epidemija i da se samo pogoršava kako starimo.

"Nedostatak vitamina D dramatično se povećava kako starite", ističe dr Lana Olivija.

Ona kaže da što ste stariji, to su vaše kosti više krte, manje se bavite tjelesnom aktivnošću i dobijate manje sunčeve svjetlosti, a sve to utiče na nivo vitamina D.

Tjelesne i prehrambene potrebe svake osobe su različite, zbog čega unos vitamina D treba mijenjati u zavisnosti od životne dobi i veličini tijela. Preporuka Nacionalnog instituta za zdravlje po pitanju unosa vitamina D je 400 međunarodnih jedinica (IU) za djecu do 12 mjeseci, 600 IU za osobe u dobi od 1 do 70 godina i 800 IU za ljude stariji od 70 godina.

Nutricionisti preporučuju povećanje unosa hrane bogate vitaminom D kako starite, posebno za one u starosti od 70 godina ili više. Uz to, savjetuju i izlaganje suncu do 30 minuta dnevno kako biste pomogli tijelu da sintetizuje vitamin D.

S vitaminom D ne smijete ni pretjerivati jer se, s vremenom, može javiti trovanje, a simptomi uključuju visoki krvni pritisak, dehidrataciju, učestalo mokrenje, povećanu žeđ, razdražljivost, dezorijentaciju, mučninu i povraćanje.

Prema mišljenju dr Olivije, starije populacije su pod većim rizikom od nedostatka vitamina D, kao i oni koji ne vježbaju, oni koji imaju ograničenu izloženost sunčevoj svjetlosti i trudnice.

Iako su izvori vitamina D u hrani još uvjek relativno ograničeni, konzumiranjem namirnica poput jaja, lososa, tunjevine i pečuraka možete značajno da povećate svoj unos, piše Index.hr