Na ove vremenske neprilike posebno su osetljivi stariji, djeca, trudnice i osobe oboljele od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, respiratornih, šećerne bolesti i drugih hroničnih bolesti.

Podjednako su ugroženi i radnici koji svoje aktivnosti obavljaju na otvorenom, izloženi direktnom dejstvu sunčevih zraka, ali i oni koji rade u neadekvatno provjetrenim i nedovoljno rashlađenim prostorijama.

Toplotni udar – prepoznajte simptome

Toplotni udar može da nastane ne samo zbog prekomernog izlaganja direktnim sunčevim zracima nego i zbog vlažnog i pregrijanog vazduha, pogotovo kod radnika u pekari, kuhinji, kraj visokih peći, ali i u pregrijanom automobilu, javnom prevozu, pa čak i u stanu.

Toplotni udar je stanje koje nastaje kada se tijelo pregrije u relativno kratkom vremenskom roku. Nastaje naglo, uslijed prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama.

Simptomi toplotnog udara su telesna temperatura viša od 40 stepeni, opšta slabost, topla i suva koža bez znojenja, ubrzan puls i disanje, pad krvnog pritiska, vrtoglavica, glavobolja, mučnina, povraćanje i nekada gubitak svijesti (što može biti i prvi znak).

S druge strane, sunčanica je stanje koje nastaje nakon prekomjernog izlaganja tijela, prije svega glave i vrata, sunčevim zracima. Počinje jakom glavoboljom i porastom tjelesne temperature. Često se mogu javiti pospanost i vrtoglavica, zujanje u ušima ili kratkotrajni gubitak sluha. Kod mladih koji se dugo sunčaju česti simptomi su i umor i malaksalost, a kod starijih može doći i do gubitka svijesti.

Koje su preporuke?

Održite svježinu u svom domu

• Održavajte stan rashlađenim.

• Sobna temperatura bi trebalo da je ispod 32°C u toku dana i ispod 24°C tokom noći. To je naročito važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe sa hroničnim zdravstvenim problemima.

• Ventilatori mogu pružiti olakšanje, ali kada je temperatura u prostoriji iznad 35°C nisu djelotvorni, čak mogu biti i štetni jer pospješuju kruženje vrućeg vazduha.

• Boravišne prostorije treba provjetravati tokom noći, a danju zatvoriti prozore i spustiti zaštitne roletne.

Izbjegavajte vrućine

• Boravite u hladu i izbjegavajte direktno izlaganje suncu.

• Izbjegavajte izlaske tokom najtoplijeg dijela dana, od 10h do 17h.

• Ako nije moguće obezbjediti da vaš dom (ili barem jedna prostorija u stanu) bude rashlađen, treba provesti 2-3 sata dnevno u rashlađenom prostoru (kao što su npr. klimatizovane javne zgrade i sl.).

• Ako morate obavljati naporne aktivnosti učinite to tokom hladnijeg dijela dana, a to je obično ujutru između 04:00 i 07:00 časova.

• Izbjegavajte težak fizički rad tokom najtoplijeg dijela dana. Tokom rada je preporučljivo da pravite češće i kraće pauze da bi ste se osvježili.

Unosite dovoljno tečnosti i rashlađujte se

• Unosite redovno dovoljne količine tečnosti, ne čekajte da osjetite žeđ.

• Potrudite se da uz sebe uvijek imate vodu za piće.

• Izbjegavajte alkohol, gazirane, zašećerene i previše rashlađene napitke i ne pretjerujte sa unosom napitaka koji sadrže kofein.

• Tuširajte se i kupajte više puta u toku dana mlakom vodom.

• Mogu se koristiti i hladne obloge, peškiri, sunđeri, rashlađivanje nogu u hladnoj vodi itd.

Jedite češće manje obilne, lagane obroke

• Jedite dovoljno svježeg, dobro opranog voća i povrća.

• Izbjegavajte masnu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode, kao i slatkiše

Prikladno se oblačite

• Nosite svijetlu, komotnu odjeću od prirodnih materijala (bolji su izbor od sintetičkih materijala jer upijaju znoj i ne ometaju njegovo ispravanje sa kože).

• Koristite laganu posteljinu po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju toplote.

• Ako izlazite, nosite šešire širokog oboda i sunčane naočare.

• Koristite zaštitne kreme za sunčanje širokog spektra.

• Dugotrajno izlaganje suncu može izazvati oštećenja kože, opekotine, alergije, oštećenja očiju, druge degenerativne i maligne bolesti kože.

Pomozite drugima

• Kontaktirajte članove porodice, prijatelje i komšije koji provode većinu svog vremena sami (naročito starije ili bolesne osobe).

• Osjetljivim ljudima je potrebna pomoć i treba ih obići bar jednom dnevno u vrijeme velikih vrućina.

• Razgovarajte o zaštiti od vrućina sa svojom porodicom. Svako bi trebao da zna kako da se ponaša za vrijeme velikih vrućina u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem i aktivnostima.

Ako imate zdravstvene probleme

• Čuvajte lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u frižideru (pročitajte uputstva o čuvanju lijeka sa pakovanja).

• Tražite savjet ljekara ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se vi ili neko drugi osjeća loše

• Potražite pomoć ako osjetite vrtoglavicu, slabost, uznemirenost ili imate intenzivan osjećaj žeđi i glavobolju i premjestite se na rashladjeno mjesto, što je prije moguće;

• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost;

• Ukoliko osjetite bolne grčeve u mišićima, naročito u nogama, rukama ili trbuhu, odmah se odmorite jer se oni najčešće javljaju nakon fizičke aktivnosti tokom vrućina;

• Tokom intenzivnog znojenja dolazi do poremećaja ravnoteže elektrolita u organizmu pa ih treba nadoknaditi;

• Ukoliko grčevi ili ostali simptomi ne prolaze ili se pogoršavaju potražite pomoć ljekara.

• Ako su prisutni simptomi koji ukazuju na mogućnost nastanka toplotnog udara (vruća i suva koža, grčevi, nesvjestica, bunilo) treba odmah pozvati hitnu pomoć (broj 124 za cijelu Crnu Goru) ili osobu transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu.

• Dok čekate medicinsku pomoć, osobu treba premjestiti na hladnije mjesto, staviti je u vodoravan položaj i podići joj noge. Rashlađivati je hladnim oblogama na vratu, pazuhu i preponama, i prskati joj kožu hladnom vodom.

• Ako je osoba bez svijesti, treba je postaviti da leži na stranu (zbog prohodnosti disajnih puteva).