Nekoliko saveznih država je odmah počelo da primjenjuje hitne zakonske odredbe, dok druge imaju rok od 30 ili više dana da reaguju na presudu Vrhovnog suda kojom je poništeno istorijsko pravo na abortus, garantovano presudom iz 1973. godine u postupku "Rou protiv Vejda"
Demonstranti ispred Vrhovnog suda
U 18 država na snagu su stupile hitne zakonske odredbe, odnosno stupiće u zakonom predviđenom roku od 30 dana. U nekim državama i ne postoji rok u kojem treba da dođe do primjene presude Vrhovnog suda.
Hitne zakonske odredbe, koje postoje u 13 saveznih država, napravljene su kako bi odmah, ili ubrzo nakon poništenja sudske presude stupile na snagu, dok će u devet država ponovo na snazi biti zabrane koje su prethodile presudi iz 1973. godine.
Nove zakonske odredbe važe u Arkanzasu, Kentakiju, Luizijani, Misuriju, Oklahomi, Južnoj Dakoti i Juti. Slične odredbe postoje u Ajdahu i Tenesiju, gde će biti primjenjene u roku od 30 dana, a sličan rok važi i za Teksas.
Zvaničnici iz Misisipija i Severne Dakote kažu da još nisu primjenili zabrane, a u Vajomingu se još nisu izjasnili.
Odredbe stare više od jednog vijeka
U nekim od država na snagu će stupiti zakoni stari više od jednog vijeka. Riječ je o Alabami, Arizoni, Arkanzasu, Mičigenu, Misisipiju, Oklahomi, Teksasu, Zapadnoj Virdžiniji i Viskonsinu.
Zvaničnici u nekim državama su pohitali da primjene nove zakonske odredbe nakon što je saopštena odluka Vrhovnog suda.
Republikanski guverner Misurija Majk Parson je potpisao da nove odredbe stupaju na snagu samo nekoliko minuta nakon što je saopštena presuda. Državni zakoni sada brane ljekarima da primjene abortus, a u slučaju da to učine preti im 15 godina robije. Ne postoji izuzetak čak ni u slučajevima incesta i silovanja, ali postoji iz medicinski nužnih razloga.
U Oklahomi svako ko primjeni abortus, ili prepiše medikament u tu svrhu, može da se suoči sa kaznom od dvije do pet godina zatvora.
Juta bi mogla da odobri abortus u slučajevima silovanja, incesta i hitnih slučajeva.
U Teksasu, u kojem nove zakonske odredbe još nisu stupile na snagu, organizacije koje su pružale usluge abortusa obustavile su rad.
U Mičigenu je trenutno na snazi zakon iz 1931. kojom ljekarima, a vjerovatno i ženama koje primene abortus, prijeti kazna zatvora od četiri godine. Međutim, demokratski guverner Grečen Vitmer kaže da je riječ o zastarelom zakonu i da će sud te države zasad zaustaviti njegovu primjenu.
Naime, Vitmer je u aprilu podnio tužbu Vrhovnom sudu kojom je zatražio mišljenje da li ustav Mičigena štiti pravo na abortus.
U Viskonsinu je "privremeno suspendovana" primjena abortusa, u skladu sa državnim zakonima koji datiraju iz 19. vijeka. Prema tom zakonu iz 1849. godine abortus je zabranjen u gotovo svim slučajevima.
U Arizoni je ponovo na snazi zakon iz 1901. godine prema kojem za abortus prijeti kazna od dvije do pet godina zatvora svakome ko izvede proceduru, ili pomogne ženi da izazove pobačaj. Izuzetak su situacije u kojima život žene od toga zavisi. Inače, Arizona ima i novije zakonske odredbe, poput one iz marta ove godine kojom se brani abortus nakon 15. nedjelje trudnoće.
Amerikanci zbog ovakvih zakonski odredbi masovno izlaze na ulice, mada pravo da protestuju koriste i oni koji podržavaju ovakvu presudu Vrhovnog suda.
Ispred zgrade Vrhovnog suda demonstranti su uzvikivali "Prava žena su ljudska prava", dok je jedan propovednik pokušavao da ih nadglasa.
U subotu su dvije osobe uhapšene jer su ogradu Suda gađale farbom.
U Arizoni je policija ispalila suzavac kako bi rastjerala pristalice prava na abortus koji su protestovali ispred Kongresa. Poslanici su prethodno morali da se sklone u podrum kongresnog zdanja, dok su bili suočeni sa demonstracijama hiljada ljudi, prenosi RTS.
Komentari