"Rak grlića materice je (zajedno sa rakom debelog crijeva) izuzetak među drugim karcinomima jer svaki novi slučaj je moguće spriječiti primjenom adekvatnih, pouzdanih i jednostavnih metoda kojim se identifikuju promjene na grliću materice prije nego postanu maligne. Najznačajniji cilj ranog otkrivanja bolesti je uticaj na mortalitet žena, kao najlošiji ishod bolesti. Istraživanja su pokazala da se razvoj raka grlića materice može spriječiti u 80% slučajeva, primjenom kompetentnih mjera prevencije", kažu iz IJZ.

Podaci o rasprostranjenosti oboljenja na svjetskom nivou, pokazuju da je rak grlića materice među vodećim malignim bolestima žena, odmah iza raka dojke.

"Najčešće se, na svjetskom nivou javlja kod žena starosti između 40 i 45 godina, ali se sve češće javlja i kod žena mlađih od 30 godina. Značajno je, takođe, učešće umiranja od raka grlića materice u strukturi mortaliteta žena. I pored toga, što je izlječiv u ranoj fazi, svake godine u svijetu preko pola miliona žena umire od ovog oboljenja. Naime, situacija po pitanju redovne ginekološke kontrole nije ohrabrujuća, jer prema podacima tek svaka peta žena se odaziva na preglede kod svog ginekologa u cilju otkrivanja promjena na grliću maternice, prije nego što poprime maligni oblik", kažu iz IJZ.

Prema raspoloživim podacima Instituta za javno zdravlje za 2013. godinu, ukupan broj novooboljelih žena, od raka grlića materice, u Crnoj Gori, iznosi 106 i zauzima četvrtu poziciju na rang listi broja oboljelih žena od svih vrsta karcinoma sa 8,9 %.

"Među oboljelim ženama su više od dvije trećine onih čija se starosna dob kreće između 35 i 59 godina.Prema procjenama Internacionalne agencije za istraživanje raka (IARC) za 2020. godinu, broj novih slučajeva raka grlića materice je bio 113.

Pri tome, značajno je navesti da se, rak grlića materice, kao uzrok umiranja žena od malignih bolesti, nalazi na četvrtom mjestu mortalitetne liste", saopšteno je.

Podaci na svjetskom nivou pokazuju da je karcinom grlića materice drugi najčešći karcinom zastupljen kod žena, sa visokim stopama incidencije i mortaliteta širom svijeta,naročito u slabo razvijenim zemljama. Prema procjenama Internacionalne agencije za istraživanje raka (IARC), za 2020. godinu kod oko 604 000 žena dijagnostikovan je rak grlića materice od kojih je 342 000 umrlo od te bolesti.

"Skrining program ranog otkrivanja raka grlića materice je jedna od najefikasnijih preventivnih mjera jer se bolest otkriva u asimptomatskoj fazi, u ranom periodu, kada se bolest, bez značajnijih komplikacija može uspješno liječiti. U Crnoj Gori Skrining program ranog otkrivanja raka grlića materice je uspostavljen 2016. godine ali je njegov rad obustavljen posljednje dvije godine zbog specifične epidemiološke situacije. Smanjen broj preventivnih pregleda će negativno uticati na otkrivanje novih slučajeva kancera i na pravovremenu primjenu odgovarajućih terapija i liječenja, što može dovesti da se naredne godine dijagnostikuju pacijenti sa odmaklim fazama maligne bolesti.

Zajedničkom inicijativom aktera u sprovođenju Skrining programa ranog otkrivanja raka grlića materice usmjerenom ka donosiocima odluka u zdravstvenom sistemu bi trebalo da se nađe način da se rehabilituje ovaj program kojim može značajno da se poboljša kvalitet i poveća očekivano trajanje života kod žena.

Faktori rizika za nastanak oboljenja su vrlo raznovrsni, a u najvećem broju slučajeva je to dugotrajna infekcija sa »visoko rizičnim« (onkogenim) tipovima humanog papiloma virusa (HPV), koji pripada seksualno-prenosivim infekcijama. Pored navedene HPV infekcije i drugi faktori rizika utiču na razvijanje raka grlića materice, kao što su: rano stupanje u seksualne odnose; nezaštićenim polnim odnosom sa inficiranom osobom; česta promjena seksualnih partnera/ki; smanjena otpornost organizma (pušenje cigareta, alkoholizam, hronične bolesti itd); obolijevanje od drugih seksualno prenosivih infekcija, kao što su hlamidija i gonoreja", navode iz IJZ.

Crna Gora dodaju, još nije počela sa HPV vakcinacijom, ali su krajem 2021.g. ponovo pokrenute edukativne aktivnosti, koje se nastavljaju i trajaće tokom cijele ove godine, sa ciljem da se sa Programom vakcinacije započne u septembru 2022.

"HPV vakcinacija predstavlja mjeru primarne prevencije, koja ukoliko se sprovodi adekvatno daje veoma dobre rezultate u prevenciji prekanceroznih i kanceroznih promjena na grliću materice. Najbolji efekat vakcina ima ukoliko se daje u ranom uzrastu već nakon navršenih devet godina života (od 9 do 14 godina). Zemlje koje deceniju ili duže vakcinaciju sprovode na sistemski način i sa visokim obuhvatom, već bilježe značajan pad prevalencije HPV infekcija, genitalnih bradavica, prekanceroznih promjena na grliću materice i raka grlića materice", navode iz IJZ.

U Crnoj Gori planirana je kako ističu, vakcinacija djevojčica sa navršenih devet godina života, sa deveto-valentnom vakcinom, tj. vakcinom koja pruža zaštitu od najvećeg broja tipova HPV-a, od trenutno dostupnih HPV vakcina.

"Napominjemo da je vakcinacija samo jedna karika u lancu prevencije karcinoma grlića materice, te da je za uspješnu borbu potrebno kontinuirano, sistemsko i paralelno sprovođenje edukacije o zaštiti zdravlja reproduktivnih organa, vakcinacije i skrining pregleda.

Povodom ovogodišnjeg obilježavanja Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice podsjećamo da čak i u vrijeme pandemije COVID-19:

Brinete o svom zdravlju, poštujući 12 pravila Evropskog kodeksa protiv raka 

Idete na redovne preglede bar jednom godišnje i u dogovoru sa ginekologom. Besplatni pregledi se mogu obaviti u ginekološkim ambulantama domova zdravlja širom Crne Gore.
Ukoliko ste mladi izbjegavate rano stupanje u seksualne odnose, ne mijenjate često seksualne partnere i da koristite kondom - posebno kada je u pitanju novi ili nepoznati partner", zaključuju iz IJZ.