Drugog dana praznika Rođenja sina Božijeg slavi se Presveta Bogomajka u znak zahvalnosti zato što je rodila Spasitelja ljudskog roda.

Praznik koji je najstariji od svih praznika Bogorodice, naziva se Saborom, jer se sabiraju svi vjernici, da proslave Djevu Mariju.

Naziva se i Božji ili Srednji dan, i provodi se svečano, u znaku solidarnosti, milosrđa, prijateljstva. Obilaze se kumovi, prijatelji i komšije, primaju gosti.

Još se ponegdje zadržao običaj koleda. Grupa maskiranih mladića obilazi kuće, pjevaju koledarske pesme, želeći domaćinstvu zdravlje i napredak. Ponegdje mladi u naselju, porti ili na raskršćima igraju u kolu, dok drugi na trkama, na okićenim konjima, "vijaju" Božić.

Nevjeste odlaze u svoj rod gdje ostaju nekoliko dana.

Međutim, ove godine epidemiolozi ne preporučuju posjete i apeluju da se praznici obilježavaju u najjužem krugu porodice. Preporuka je da se prijatlji pozovu telefonom ili skajpom. 

Trećeg dana Božića, slavi se Sveti arhiđakon i prvomučenik Stefan, koga brojne porodice praznuju kao krsnu slavu.

Praznovanje traje do malog Božića, odnosno 14. januara. Ne posti se do Krstovdana. Pri susretu ljudi se pozdravljaju tradiconalnim božićnim pozdravom, rukuju i ljube.