Neobičan kamen koji je otkrio 2015. godine u parku Meriboro Dejvid Hol je odnio kući i pokušao da ga isječe ubiijeđen da se unutar njega nalazi grumen zlata – s obzirom na to da se park Meriboro nalazi u oblasti u kojoj je australijska zlatna groznica bila na vrhuncu u 19. vijeku.

Kako bi razbio svoje otkriće Hol je koristio testeru za kamen, ugaonu brusilicu, bušilicu, čak je pokušavao kisjelinom da ga rastvori. Međutim, ni čekić nije mogao da napravi pukotinu.

Pošto su ga ovi silni neuspjeli pokušaji na kraju zaintrigirali, Hol je odlučio da kamen odnese u Muzej u Melburnu i sazna o čemu se radi,prenosi RTS.

Tako je poslije više godina saznao da nije našao zlatni grumen već veoma rijedak meteorit.

U naučnom radu koji su objavili istraživači iz Muzeja u Melburnu, opisano je da se radi o meteoritu starom 4,6 milijardi godina, koji su nazvali Meriboro, po gradu u čijoj blizini je pronađen.

Radi se o kamenu teškom 17 kilograma koji su uspjeli da presjeku dijamantskom testerom i utvrdili da u njegovom sastavu ima visok procenat gvožđa, što ga čini običnim hondritom Ha5.

Unutar kamena su vidljive sitne kristalizovane čestice minerala koje se nazivaju hondrule.

„Meteoriti su nam najjeftiniji način da istražimo svemir. Oni nas vraćaju u prošlost i daju nam putokaze o starosti, načinu formiranja i hemiji našeg Sunčevog sistema, uključujući i Zemlju“, objašnjava Dermot Henr, geolog Muzeja u Melburnu.

„Pojedini meteoriti pružaju nam uvid u duboku unutrašnjost naše planete. U nekim meteoritima postoji 'zvezdana prašina' starija čak i od našeg Sunčevog sistema, što nam pokazuje kako se zvijezde formiraju i evoluiraju da bi stvorile elemente periodnog sistema“, dodaje geolog.

„Drugi rijetki meteoriti sadrže organske molekule kao što su aminokiseline – gradivni blokovi života“, naglašava Henri.

Iako istraživači još ne znaju odakle je meteorit došao i koliko je dugo mogao biti na Zemlji, imaju neke pretpostavke.

Naš Sunčev sistem je nekada bio uzavrela gomila prašine i hondrita. Na kraju je gravitacija povukla mnogo ovog materijala ka planetama, ali ostaci su uglavnom završili u ogromnom asteroidnom pojasu.

„Ovaj konkretan meteorit je najvjerovatnije izašao iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, a odatle su ga izbacili neki asteroidi koji su se sudarali, a onda se jednog dana razbio o Zemlju“, navodi geolog.

Datiranje ugljenikom sugeriše da se ovaj meteorit nalazio na Zemlji između 100 i 1.000 godina.

Istraživači tvrde da je meteorit Meriborou mnogo rjeđi od zlata. To je jedan od samo 17 meteorita ikada zabilježenih u australijskoj državi Viktorija, i druga je najveća hondritska masa, poslije ogromnog primjerka od 55 kilograma identifikovanog 2003. godine.

Konkretni primjerak čak nije prvi meteorit kome je trebalo nekoliko godina da stigne do muzeja. U nevjerovatnoj priči koju je Sajens alert objavio 2018. godine, jednoj svemirskoj steni je trebalo 80 godina, dva vlasnika i da služi kao kamen da se potkoče vrata, dok konačno nije otkriveno o čemu se radi.

Zato ipak provjerite da li u svom dvorištu imate izrazito teških i teško lomljivih stena – možda sjedite na „rudniku zlata“.

Studija o meteoritu Meriboro je objavljena u Proceedings of the Royal Society of Victoria.