Ova studija koju je sproveo „Epi-Phare“ u saradnji sa Zdravstvenim osiguranjem (CNAM) i Agencijom za ljekove (ANSM) obuhvatila je osobe od 12 do 50 godina koje su u Francuskoj bile primljene u bolnicu zbog miokarditisa ili perikarditisa između 15. maja i 31. avgusta, pri čemu je bilo 919 slučajeva miokarditisa i 917 slučajeva perikarditisa.

Miokarditis i perikarditis su upalne bolesti srca. Prva pogađa srčani mišić, a druga srčanu maramicu.

Kao što su već pokazali farmakološki izvještaji, rezultati francuske studije potvrdili su da Fajzerova, a zatim i Modernina vakcina povećavaju rizik od nastanka ovih bolesti u roku od  sedam dana nakon vakcinacije.

Svaki slučaj je upoređen sa kontrolnom grupom od deset ispitanika koji su bili istih godina, pola i mesta stanovanja, ali nisu imali miokarditis. Tako se rizik hospitalizacije zbog miokarditisa ili perikarditisa upoređivao između vakcinisanih i nevakcinisanih u inače sličnim situacijama.

Taj rizik je izraženiji, iako rijedak, kod muškaraca mlađih od 30 godina, zatim nakon druge doze Moderne. Tako je vakcinisanje ovim vakcinama prouzrokovalo 132 dodatna slučaja miokarditisa na milion primljenih doza.

Kod žena mlađih od 30 godina, povećan broj slučajeva miokarditisa koji se može pripisati drugoj dozi Modernine vakcine bio je 37 na milion doza.

Što se tiče rizika od perikarditisa, i on je bio izraženiji nakon Modernine vakcine kod mlađih od 30 godina, posebno nakon druge doze koja je odgovorna za 18 slučajeva na milion doza kod mlađih muškaraca.

Nije prijavljen nijedan smrtni ishod kod hospitalizovanih zbog upala srca koje su nastale nakon vakcinacije.

„Ako stavimo na vagu djelotvornost vakcina protiv teških oblika kovida-19, ocijenjenu oko 90 odsto i postojeći, ali rijedak rizik sa pozitivnim ishodom, odnos koristi i rizika vakcinacije nije upitan“, ističe za AFP Mahmud Zureik i kompanije „Epi-Phare“.