Evo šta podrazumijeva

Abazović: Zakon o porijeklu imovine je Zakon protiv mafije, Marić: Mehanizam protiv kriminalaca

Zakon o porijeklu imovine je vrlo jasan, nedvosmislen i doprinijeće u značajnoj mjeri borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, saopštio je danas potpredsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović.

On je na pres konferenciji pojasnio da je Zakon prvi ovakve prirode, vrlo ambiozan i sa ciljem da se konačno stane na kraj nelegalnom bogaćenju bilo funkcionera, kriminalaca, mafijaša, službenika ili građana koji su to sticali suprotno predviđenim zakonskim normama.

"U nekim državama svijeta se ovaj zakon zove anti-mafija zakon. Ja bih ovaj naš nazvao Zakon protiv mafije, žargonski naravno", kazao je Abazović.

Istakao je da je potrebno da svi organi daju doprinos da bi se realizovao zakon.

"Očekujem podršku 81 poslanika kad Zakon bude u Skupštini. Mislim da bi to bio veliki doprinos društvenom koncenzusu, da budemo zajedno uprkos razlikama, a u korist građana. Vjerujem da je crnogorsko društvo dovoljno sazrelo da se sa ovakvim komplikovanim anti-mafija Zakonom suoči,  a u cilju povećanja pravde i uvećanja opšteg utiska građana da sistem funkcioniše na način predviđen Ustavom i zakonima", kazao je Abazović.

Savjetnik potpredsjednika Vlade za pravna pitanja Ivo Šoć kazao je da to nije inkvizitorski zakon.

“Ovo je model koji garantuje stvaranje sistema kojim će se efikasno utvrđivati imovina koja je nezakonito stečena i kroz sudski postupak oduzimati, ukoliko se ne utvrdi da je zakonito stečena”, naveo je Šoć.

U postupku su dodaje on, obezbijeđena sva procesna prava, pravo na pravično suđenje i zaštitu imovine. 

Ističe i da je bilo važno izbjeći zamke populizma i pisanje Zakona koja bi lijepo zvučao, ali ne bi bila primjenjiv u praksi.

"Zbog svega navedenog nije napravljen samo jedan Zakon, već cjelokupni mehanizam koji podrazumjeva preispitivanje i oduzimanje nelagalno stečene imovine kroz više postupaka, kroz krivični, ovaj novi in rem građanski i poreski postupak. Uvjereni smo da će ovaj zakon uz pravilnu primjenu pokazati efikasnost i dati zadovoljavajuće rezultate", naveo je Šoć.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić kazao je da je osnovni cilj zakona uzimanje imovine radi obesmišljavanja vršenja krivičnih djela.

"Biće dovoljan osnov sumnje za otvaranje izviđaja. Tužilac će formirati finansijske timove koji će ispitivati imovinu, a tužioci će moći da pokreću finansijsku istragu. Finansijsku istragu moći će da pokreću prije, tokom i šest mjeseci nakon sudskog postupka", precizirao je Marić.

Kad se u finansijskoj istrazi procijeni da je prikupljeno dovoljno dokaza o imovini poziva se vlasnik te imovine da da izjavu i u tom trenutku su se stekli uslovi da se pokrene građanski postupak.

"Zaštitnik imovinsko pravnih iteresa priprema tužbu za vođenje postupka pred građanskim sudom za oduzimanje nezakonito stečene imovine. Teret dokazivanja je na vlasniku imovine koji treba da dokaže da je stečena legalno.Ako dokaže, dokazao je, ako ne dokaže ona se oduzima i ide dalje Upravi za nekreatninu. Dok se ne završi sudski postupak imovina će biti zamrznuta,koristiće se mjere obezbjeđenja.Nakon toga sud je u obavezi dakompletnu dokumentaciju dostavi Poreskoj upravi", istakao je Marić.

To će, prema njegovim riječima, biti moćan mehanizam za borbu protiv kriminalaca.

"Presuda u građanskom postupku neće zavisiti od ishoda u krivično-pravnom postupku", dodao je Marić.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović naveo je da Vlada pristupa jedinstveno i donosi set zakona - zakon o porijeklu imovine, ali i dodatne setove poreskih mehanizama.

"Ukoliko se pred sudom utvrdi da je imovina stečena nelegalno, na scenu stupa Uprava prihoda i carina gdje se u postupku utvrđuje da li je imovina prijavljena i oporezovana. Bitno je naglasiti i da Vlada pristupila izmjenama zakona o poreskoj administraciji koji je poslat Skupštini, ali nije razmatran od odbora i plenuma. Sa ciljem pribavljanja podataka na osnovu kojih se može utvrditi imovina fizički lica, daje se ovlašćenje poreskom organu da te podatke može tražiti od svih pravnih i fizičkih lica. Poreski organ može da utvrđuje i poresku obavezu na neprijavljeni prihod, razlika se utvrđuje između onoga što ste platili kao porez i vrijednosti imovine. Na to će se primjenjivati poreska stopa od 80 odsto", istakao je Odović.

Precizirao je i da će ovlašćenje za postupak kontrole i procjene vrijednosti imovine imati poreski inspektor.

"Neće moći da bude evazija poreza kao dosad. Usvajanjem ova dva zakona Crna Gora će napredovati u borbi protiv kriminala, ali i ispuniti svoje međunarodne obaveze",naveo je Odović.

Dodao je da će posredstvom međunarodnih mehanizama postojati mogućnost da bude procjenjivana i imovina građana koji to posjeduju u inostranstvu.

 

 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.