“Gotovo svi prijedlozi grupe koja je sačinjena od istraživača u oblasti društvenih nauka, predstavnika istraživačkih agencija, statističara i univerzitetskih profesora su odbijeni. Prihvaćen je prijedlog da se uvrsti pitanje koje se odnosi na osobe sa invaliditetom, uz naznaku da ovo pitanje treba detaljnije urediti metodološkim uputstvom kao podzakonskim aktom, uz dodatne konsultacije sa nadležnim insititucijama i to je jako pohvalno. Prihvaćeno je i da se iz naziva zakona briše 2021. godina”, kazala je Vujović za Pobjedu.

Prijedlog grupe nevladinih organizacija da se na popisu stanovništva izostave pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku je odbijen, navodi se u Izvještaju o sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu zakona o popisu stanovništva objavljenom prošle sedmice.

Takođe, odbijen je i prijedlog dr Olivere Komar vanredne profesorice na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, da ovlašćeni predstavnici međunarodnih i domaćih nevladinih organizacija, registrovanih za praćenje ostvarivanja političkih sloboda i prava, mogu pratiti tok popisa i rad organa za sprovođenje popisa.

Prijedlog agencije DAMAR, Centra za demokratsku tranziciju, StarsUP-a, Centra za demokratiju i ljudska prava, Juventasa i Centra za monitoring i istraživanje da se izostave pitanja o etničkoj pripadnosti, je odbijen jer bi, kako se navodi u obrazloženju, izostavljanje tih pitanja dovelo do neusklađenosti sa drugim zakonima.

“Odbijeno je izostavljanje pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeri i jeziku jer se navodi da bi to „dovelo bi do međusobne neusklađenosti i nepovezanosti sa drugim zakonima, u pravnom sistemu Crne Gore, što bi bilo suprotno sa Pravno-tehničkim pravilima za izradu propisa“. Međutim, u tekstu našeg prijedloga su date i smjernice na koji način se podaci mogu alternativno prikupljati. Obrazloženje je odveć šturo i može govoriti o namjeri da se popis koristi kao alat u predizbornim kampanjama, što je potrebno izbjeći. Demonstrirano je odsustvo političke volje da se popis vrati u okrilje statistike”poručuje Vujović.

Prema njenim riječima, odbijeno je i da se prezicira u Zakonu da će se termin održavanja popisa biti definisan kada se za to steknu uslovi: "ažuriran teritorijlani registar, stabilne društveno-politička i epidemiološka situacija u zemlji poštujući preporuke UNECE-a i EUROSTAT-a u pogledu vremena predviđenog za sprovođenje popisa“.

“Ostavljeno je da će to definisati Vlada ,,u skladu sa svojim nadležnostima, jer ovo pitanje ne tretira Zakon, već podzakonski akti“. Ipak, nije, kao kod drugih prijedloga koji su prihvaćeni definisano da će podzakonski akt definisati termin održavanja popisa u skladu sa gore navedenim preporukama i u odnosu na ispunjenost gore navedenih uslova. Ovo ostavlja prostor za nepovjerenje u način određivanja termina sprovođenja popisa“, kazala je Vujović.

Ona ocjenjuje da je veoma neobično da su gotovo svi dodatni podaci koji su traženi od strane korisnika rezultata popisa odbijeni, iako je osnovni cilj javne rasprave da se prikupe informacije o potrebama korisnika podataka.

“Jedan dio obrazloženja je vezan za činjenicu da ova pitanja nijesu testirana, što dovodi do zaključka o mogućoj apsurdnosti javne rasprave. Pohvalno je da se navodi da će neki od ovih podataka biti prikupljeni kroz posebna istraživanja. Međutim, odbijanje gotovo svih prijedloga otvara sumnju da se želi maksimalno skratiti vrijeme potrebno za pripremu popisa, jer se ne želi posvetiti vrijeme na metodološku pripremu prikupljanja podataka koje smo predložili”, zaključuje Vujović.

Ona poručuje da je radi javnosti, stručne i laičke, potrebno da se Ministarstvo finansija i socijalnog staranja što prije odredi u odnosu na okvirni datum sprovođenja popisa.

“Podsjećamo, prijedlog je bio da se popis organizuje najranije u oktobru 2022. godine, što je ujedno bio i prijedlog Monstatove Komisije za rukovođenje pripremom i realizacijom popisa stanovništva, stanova i domaćinstava 2021. godine, održane 23. jula ove godine”, zaključila je Vujović.