Komentarišući kakav će biti izvještaj EK, koji bi trebalo biti objavljen u utorak, Đenero kaže da ne može biti pozitivan, jer u Crnoj Gori izvršna vlast ne postoji.

Blokada

"I bez dubokog sagledavanja procesa u Crnoj Gori, lako je uočiti da danas administracija, izvršna vlast koja bi obavljala poslove povezane s programom na kojem je dobila izbore, više ne postoji, i da ne postoji barem od proljeća ove godine. Možda postoji sistem diobe izbornog plijena, iako je i on narušen, ali funkcionalna izvršna vlast ne postoji. Niko se ne odaziva na ključne probleme, od onih ekonomskih, do onih pandemijskih, a Vlada se bavi međusobnim sukobima između aktera koji čine parlamentarnu većinu. Ako se ne vode bilo kakve suvisle javne politike, jasno je da se ne sprovode niti pretpristupne reforme, a oni paketi što ih je Vlada pripremila i ne uspijeva ih usaglasiti, ionako su duboko suprotni evropskoj zajedničkoj pravnoj tekovini", naglašava Đenero.

Otvorene kritike

Ističe da sa Zapada stižu otvorene kritike vlasti Crne Gore.

"Nakon što je jedan od ključnih ljudi za Balkan u timu predsjednika Džozefa Bajdena, Gabriel Eskobar, velikosrpske i proruske političare, koji dominiraju u vladajućoj većini, upozorio da Crna Gora mora voditi politiku suverenosti i biti zapadno orijentisana. Rusofilija dominantnog dijela trenutne većina jednako je iritantna i Evropi, a njegova „neformalna“ poruka o nepovjerenju koje je sadašnja većina stvorila prema Crnoj Gori unutar NATO saveza izrazito je snažna, kao što su uvijek te „neformalne“ poruke snažnije od diplomatski izbrušenih službenih. Znamo li da je na Brdu kod Kranja jasno podvučeno da je za nove balkanske članice status u NATO savezu zapravo preduslov za EU integraciju, podrazumijeva se koliko ova Eskobarova „neslužbena ocjena“ ima značenja za ocjene Brisela", zaključuje Đenero.