Akcizna politika je u direktnoj nadležnosti Ministarstva finansija i socijalnog staranja. Na pitanje o mogućnosti da se smanje akcize na gorivo, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je nedavno kazao da je prethodno potrebno usvojiti novi zakon o energetici koji bi omogućio markiranje goriva, što je, kako je naveo, preuzelo Ministarstvo kapitalnih investicija na čijem čelu je Mladen Bojanić.
Danas mu je, međutim, Ministarstvo kapitalnih investicija odgovorilo na Twitteru, navodeći da ovaj resor smatra da donošenje Zakona o energetici, za čije će usvajanje zbog situacije u Skupštini Crne Gore kao i činjenice da je potrebna saglasnost Energetske zajednice, ne treba da bude uslov za razgovor o politici akciza na naftne derivate.
“Uslijed velikog porasta cijena energenata na svjetskim tržištima, a na što je MKI ukazao još u martu, smatramo da je neophodno organizovati međuresorno radno tijelo, koje će napraviti neophodne analize i dati predloge koji će biti u funkciji zaštite privrede i životnog standarda građana”, navodi se na Twitter nalogu ovog Ministarstva.
Mnogi su ovo protumačili kao demantij ministru Spajiću. Markiranje goriva nije bio problem prethodnim vladama da donose antiinflatorne mjere u period krize u naftnoj industriji 2011-2012. godine, kada su cijene takođe vrtoglavo rasle, do rekorda u 2012. godini.
Tadašnje Ministarstvo finansija je donijelo niz mjera kako bi se minimizirao negativan efekat koji povećanje cijena nafte i naftnih derivata ima, po građane i privredu. Ovaj resor je u tom periodu, u cilju iznalaženje mjera za stabilizaciju cijena i tržišta naftnih derivata, donijelo dva pravilnika koji su omogućili povraćaj dijela plaćene akcize na eurodizel koji se koristi u industrijske i komercijalne svrhe, kao i mineralna ulja koja se upotrebljavaju za pogon poljoprivredne i šumske mehanizacije.
Omogućavajući pravo na povraćaj akcize u iznosu od 20 centi po litru eurodizela, Ministarstvo finansija je djelovalo antiinflatorno.
U cilju dodatnog rasterećenja građana i privrede, izmjenama i dopunama Zakona o akcizama smanjena je akciza na dizel gorivo, u iznosu od dva centa po litru. Takođe, Zakonom o carinskoj tarifi ukinute su carine na sve kategorije mineralnih ulja. Osim toga, mjerama tadašnje Vlade Crne Gore Igora Lukšića, predviđeno je i pravo na povraćaj dijela plaćene akcize kupcima gasnih ulja i tečnog naftnog gasa, koja služe za grijanje.
Kada se stabilizovala situacija na tržištu, a cijene goriva počele da padaju, naredne Vlade su povećavale akcize, a posljednje je bilo 2017. godine. Slično su radile i ostale države u regionu, a najviše akcize na ovaj proizvod, što se tiče regiona, plaćaju građani Srbije. Vlada Crne Gore, odnosno resorno Ministarstvo finansija, ima mehanizme da, djelujući na akciznu politiku, kao što je bio slučaj 2012. godine, umanji cijene za građane i privredu, posebno ako se ima u vidu stopa inflacije u odnosu na 2012, kao i činjenica da su osnovne životne namirnice značajno poskupile u posljednjih godinu dana, a da nezaposlenost rapidno raste.
Uz sve ovo, kretanja na svjetskom tržištu ne daju optimizam da će cijene nafte u narednom periodu padati.
Zbog svega navedenog, ovom problemu je potreban odgovoran pristup, umjesto spinova i prebacivanja odgovornosti. Podsjećamo da je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović nedavno izjavio da je akcize povećavala prethodna Vlada, namjerno prećutkujući činjenicu da, kao što je prethodna povećala, Vlada u kojoj on učestvuje može i da smanji.
Oksfordski đak je takođe zaboravio da pomene da su, u momentu povećanja akciza, cijene goriva bile niže nego sada, a država nije bila u političkoj i ekonomskoj krizi uz pandemiju koronavirusa.
Ono što je još više za zabrinutost je da ministri o ovako važnom pitanju komuniciraju jedni su drugima putem medija, umjesto odgovornog pristupa prema budžetu, građanima i privredi.
Komentari