Đukanović: Nema ni minimalnog pomaka u evroatlantskoj agendi Crne Gore, desili se samo incidenti
Milo Đukanović

Predsjednik CG za VOA

Đukanović: Nema ni minimalnog pomaka u evroatlantskoj agendi Crne Gore, desili se samo incidenti

Crnogorska vlada nije uvažila preporuku zapadnih partnera koji su od nje zatražili nastavak i posvećenost evroatlantskoj agendi - posle političkih promjena u toj zemlji, stav je predsjednika Mila Đukanovića.

Đukanović, koji Crnu Goru predstavlja na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, u intervjuu Glasu Amerike ukazao je da u tom smislu, tokom poslednjih godinu dana, nije bilo, kako se izrazio, ni milimetarskog pomaka.

„Kao što vidite, to nije moguće. Znate da su tri partnera u novom savezu vladajuće većine dan nakon završetka parlamentarnih izbora potpisali sporazum kojim su se obavezali da će slijediti strateški kurs krijetanja zemlje. Ali uz tu formalnost, naravno, trebalo je tokom prethodne godine pokazati i stvarnu riješenost da se nastavi putem usvajanja evropskog sistema vrijednosti i stvaranja pretpostavke da Crna Gora u bliskoj budućnosti bude zapravo organski dio savremene evropske civilizacije. Samim tim i odgovoran dio evroatlantske integracije”, ukazao je Đukanović, podsjećajući da su sva pregovaračka poglavlja u pristupnom procesu Crne Gore Evropskoj uniji otvorna prije prošlogodišnjih političkih promjena.

“Nije se napravio ni polukorak. Onaj polukorak koji se sad očekuje je da nova vlada ispuni preduslove u poglavljima 23 i 24 koji se tiču vladavine prava, kako bi se Evropska unija oglasila sa ocijenom da smo ispunili privremena mjerila koja su nam data i da bi nakon toga otpočeo proces zatvaranja otvorenih poglavlja. Do danas se to nije dogodilo. Prema tome, nema ni minimalnog pomaka. Ono što se dogodilo, nažalost, to su uglavnom bili incidenti u okviru odgovornosti naše vlade za funkcionisanje u NATO savezu“, rekao je Đukanović.

On je podsjetio na slučaj curenja informacija nekih od zemalja članica NATO-a.

„Jako povjerljivi podaci koji su uključivali i imena i prezimena pripadnika bezbjednosnih službi drugih zemalja, naših partnera u okviru NATO-a, iscurjeli u javnost, a to se smatra zaista nedopustivim propustom“, rekao je crnogorski predsjednik, koji tvrdi da je u tom slučaju narušen kredibilitet vlasti kao pouzdanog partnera Sjevernoatlantskoj alijansi.

Misli da je Rusija okrenuta svom sukobu sa Zapadom, u okviru tog sukoba misli da je njena meta Evropa, jer je kako kaže, kao meta zahvalnija od Sjedinjenih Američkih Država, zahvaljujući složenosti evropskog sistema i razlikama koje postoje među zemljama članicama Evropske unije.

"Rusija danas vodi svoj politički rat sa Evropom na svakom dijelu evropskog kontinenat gdje joj se ukaže šansa. Za pretpostaviti je da je Zapadni Balkan veoma podoban kao šansa za vođenje jedne destruktivne politike prema evropskom jedinstvu i prema evropskom sitemu vrijednosti, iz raznih razloga. Dakle, to su ipak još uvijek nekonsolidovane države, to su države čije stanovništvo ima dosta tradicionalnog proruskog sentimenta.

Prema tome zahvalan smo teren. Mislim da Rusija zapravo pokušava na Zapadnom Balkanu da osujeti evropsku i evroatlantsku perspektivu zemalja članica. To je bio pokretač ruske destrukcije prema Crnoj Gori već od 2016. godine kada se nalazila pred vratima NATO-a. Mi smo odoljeli toj destrukciji, Crna Gora je ušla u NATO, ali to ne znači da je zbog toga zaustavljena ruska destrukcija. Naprotiv, rekao bih da sada prisustvujemo još više razjarenoj ofanzivi iz Rusije prema Crnoj Gori i prema Zapadnom Balkanu sa idejom da se kažnjavanjem Crne Gore, na neki način, odvrate sve ostale zemlje iz našeg regiona od članstva u NATO-u i članstva u Evropskoj uniji. Da li će Rusija u tome uspjeti, ja se nadam da ne. Ako treba da vam kažem kakva je riješenost Crne Gore da sačuva svoje pravo na slobodan izbor budućnosti i da sačuva svoje pravo na već odabrani kurs evropske i evroatlantske integracije, reći ću vam da je to nepokolebljivo", ocijenio je Đukanović.

U intervjuu Đukanović ističe da svojim prisustvom na Cetinju nije doprinio napetostima koje su se dogodile tamo i trajale neko vrijeme.

" To je pitanje koje se uglavnom postavlja, rekao bih od strane onih koji imaju pogrešnu pretpostavku. A to je da su se u Crnoj Gori toga dana sukobila dva ekstremizma. Da se sukobio velikosrpski nacionalizam koji sada koristi Srpsku pravoslavnu crkvu kao jedinu prekograničnu instrastrukturu u Crnoj Gori i crnogorski nacionalizam koji želi da se odupre, ili da se na neki način nosi sa velikosrpskim nacionalizmom. Prije svega, teza je zaista pogrešna i pokušava da uspostavi neku, rekao bih nepostojeću simetriju. Oduvijek tvrdim da se Crna Gora ne može i ne treba suprotstavljati niti jednom velikodržavnom nacionalizmu svojim nacionalizmom.

Da se Crna Gora svakom nacionalizmu mora suprodstaviti građanskim konceptom svoga društva i to smo apsolutno radili. Vrlo sam tvrd zagovornik takve državne politike Crne Gore. U ovom konkretnom slučaju se zaista radilo o tome da je velikosrpski nacionalizam, po našem uvjerenju, pokušao da zloupotrebom Srpske pravoslavne crkve na Cetinju izvede završni cilj poniženja crnogorske prijestonice i poniženja svih ljudi koji su vezani za crnogorski nacionalni, kulturni i vjerski identitet. Kada se to događa, po mom uvjerenju, mjesto prijedsednika države je tamo gdje se brane te vrijednosti", kazao je Đukanović.

Smatra da nije prekršio Ustav  time što je pozvao da se ustoličenje premesti,.

"Ukoliko Ustavni sud ocijeni da sam prekršio Ustav, onda je naravno mogućnost te iste parlamentarne većine da tragom takvog mišljenja Ustavnog suda izglasa opoziv predsjednika države. Ukoliko Ustavni sud bude na stanovištu da nije prekršen Ustav, onda parlament više nema prava da sudi o tom pitanju. Uslov je, dakle, da Ustavni sud ocijeni da je predsjednik države prekršio Ustav.

Moje uvjerenje je da nisam prekršio Ustav. Moje uvjerenje je da kao predsjednik države apsolutno imam pravo da jasno saopštavam svoje stavove o određenim pitanjima, bez obzira naravno na odvojenost države i crkve. U ovom slučaju sam govorio o jednom pitanju koje je nosilo, da kažem, jedan potencijalno eksplozivan naboj koji je mogao da ugrozi i stabilnost Crne Gore i bezbjednost ljudi koji su već najavili svoja okupljanja na Cetinju i zbog toga sam smatrao da je racionalan pristup da se to pitanje ustoličenja jednog vladike - jedne od vjerskih zajednica koje funkcionišu u Crnoj Gori obavi u nekom drugom hramu. A, ne baš na Cetinju - gdje 95 odsto stanovništva to doživljava veoma provokativnim. I postoje argumenti koje su nebrojeno puta već iznijeli - zbog čega to smatraju provokativnim. Smatrao sam da je racionalno to izmjesiti sa Cetinja, nažalost, to se nije dogodilo, što samo potvrđuje ono što sam kazao da nije cilj ustoličenje nego demonstracija sile u odnosu na crnogorsku prijestonicu kao simbol crnogorskog identiteta. Nema potrebe da vam ponavljam šta mislim o takvom načinu ustoličenja i koliko će on doprinijeti daljoj misiji Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori - posebno na Cetinju. Dakle, mislim da je sve to skupa bilo veoma iracionalno, a da sam ja naravno, ne samo imao pravo, nego i bio pozvan kao predsjednik države da saopštim svoj stav o tome", kazao je Đukanović za VOA.

 

 

 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.