"Više puta smo ponavljali da želimo škole koje će mladima pružati više od pružanja teorijskih i akademskih znanja. Nismo krili da želimo obrazovanje po ugledu na skandinavske zemlje, da želimo škole koje pružaju brojna znanje i vještine, podstiču na umjetnost i sport, teže razvoju srećne, samosvjesne i samostalne mlade osobe, a sve u uslovnim, prostranim i opremljenim učionicama.Kada nam to pružite, dodajte i vjeronauku kao izborni predmet", poručuju iz Prosvjetne zajednice.

Do tad, ističu, možemo pitati na uštrb čega će se izvoditi nastava vjeronauke?

"Hoće li opet, kao kod "Stručno je ključno", na uštrb humanističkih programa? Na uštrb umjetnosti? Jezika? Sporta? Na uštrb matematike, fizike, hemije? Informatike? Biologije? Hoće li uvođenje vjeronauke direktno uticati na bolje rezultate na PISA testovima? Da li je iko od zemalja koje imaju vjeronauku to istražio. Mislimo da bi nam elementarno funkcionalno znanje moralo biti prioritet", upozoravaju iz Zajednice.

Prema njihovoj ocjeni, u ovom momentu potrebnije je i imamo sve uslove da se predmetu građansko obrazovanje vrati status obaveznog predmeta, jer već postoje kvalitetan program i udžbenici po kojima se radilo u školama, a na zadovoljstvo i učenika i nastavnika.

Težimo društvu znanja, humanizma, demokratije, ali bez filozofa!?

Takođe, mišljenja su da treba da težimo uvođenju filozofije za djecu čiji cilj ne bi bio usvajanje filozofske tematike, već uvježbavanje vještina za kritičko i kreativno mišljenje o samom sebi i svijetu oko sebe.

"Religija je oblast kulture, vjerske zajednice su stvarnost, one imaju svoje potrebe i društvo im treba izaći u susret. No, i obrazovanje je oblast kulture i čini nam se da ove oblasti ne treba miješati", kazali su.

U srednjim školama u Crnoj Gori se, podsjećaju,  izučava Istorija religije koju predaju prvenstveno profesori filozofije čija je uloga u obrazovanju mladih danas tragično umanjena.

"U isto vrijeme se javnosti plasiraju "stavovi" (stav ima i emocionalnu i djelatnu komponentu, a to ne vidimo) o težnji ka društvu znanja, humanizma, demokratije, ali bez filozofa!? Danas kad sve možemo izmijeniti, kad možemo tijelu poslati informacije o virusu da bi izgradilo odbranu, kad možemo razbiti atom, odletjeti na Mjesec... mi se ne možemo odbraniti od dezinformacija, ekoloških prijetnji, prijetnji ratom i terorizmom, dolazeći tako do ličnog nivoa nesigurnosti", primjećuju.

Nikako nije dobar momenat za uvođenje vjeronauke u javne škole

Predstavnici NVU Prosvjetne zajednice CG interesujući se za vjersko obrazovanje u Crnoj Gori imali su susrete sa predstavnicima Medrese „Mehmed Fatih“ iz Tuzi i Bogoslovske škole na Cetinju.

"Na tim sastancima smo i pokazali da vjerske škole koje žele raditi u okviru obrazovnog sistema Crne Gore mogu u nama naći i podršku i partnera. Takođe, pružamo punu podršku obrazovanju mladih koji svoj život žele uobličiti vjerskom tradicijom, da im se omogući da imaju i znanja koja proizilaze iz nastavnih programa državnog obrazovnog sistema, a time i validne diplome, sertifikate i svjedočanstva. Obrazovanje tih mladih ljudi je opšti interes.

Prosvjetna zajednica CG smatra da država Crna Gora treba da pokaže spremnost da zadovolji potrebe vjerskih zajednica za očuvanjem i gajenjem vjerske tradicije kroz vjersko obrazovanje, ali ono treba da se izvodi u okviru vjerskih škola. Podrška vjerskim zajedinicama da u vjerskim školama čuvaju nasljeđe i uz vjersku tradiciju stiču i validna znanja potrebna za tržište rada i puni doprinos ličnom razvoju učenika i razvoju društva.

U jednoj sekularnoj, multivjerskoj, multietničkoj državi, u ovom vremenu turbulencija, socijalne krize i krize moralnih vrijednosti, smatramo da nikako nije dobar momenat za uvođenje vjeronauke u javne škole", zaključili su.