Papović: Vlast bi aparthejdom da obriše podjele
Dragutin Papović

Papović: Vlast bi aparthejdom da obriše podjele

"Do 2020. godine zvanična državna politika je uvažavala postojeće podjele i težila je demokratskom rješavanju tenzija koje su te podjele neminovno izazivale.Od preokreta na izborima 2020. godine nova skupštinska većina i Vlada su posegnule za „prijekim lijekom“", ocijenio je dr Dragutin Papović, istoričar i poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore.

U nastavku prenosimo autorski tekst dr Dragutin Papović, istoričara i poslanika DPS-a u Skupštini Crne Gore:    

"Profesor filozofije na Univerzitetu Jejl Džejson Stenli u knjizi „Kako funkcioniše fašizam“ ističe da je jedna od glavnih odlika fašizma eliminisanje društvenih različitosti. Stenli ukazuje i na to da su tenzije između različitih zajednica karakteristika demokratskog društva. Političke slobode i višestranački sistem odražavaju i šire društvenu podijeljenost. Podjele su opterećenje, ali su neminovne u demokratiji. Demokratija omogućava i forsira jasno i javno ispoljavanje ličnih i kolektivnih specifičnosti i njihovih zahtjeva, pa glavni izazov demokratije nije u postojanju podjela već u mirnom i pravednom rješavanju napetosti koje podjele stvaraju. To je teško, pa zato Stenli zaključuje da kretanje kroz tenzije koje su stvorene u državi sa demokratskim uređenjem umije da bude frustrirajuće. Alternativa podjelama nije utopijska jedinstvenost, nego fašizam. Fašizam brutalno ukida podjele.

Podjele u Crnoj Gori nijesu specifične. U odnosu na druge države one su samo izraženije zbog toga što je stanovništvo Crne Gore malobrojno i, prije svega, podijeljeno na više nacija. Savremena crnogorska država je nacionalne podjele istakla kao svoju prednost u preambuli Ustava iz 2007. godine. Višenacionalni, viševjerski i višekulturni karakter crnogorskog društva su bogatstvo i osnova države i demokratije. Zato je najveći dio Ustava posvećen ličnim i kolektivnim pravima i slobodama, i posebnim manjinskim pravima. Do 2020. godine zvanična državna politika je uvažavala postojeće podjele i težila je demokratskom rješavanju tenzija koje su te podjele neminovno izazivale.

Od preokreta na izborima 2020. godine nova skupštinska većina i Vlada su posegnule za „prijekim lijekom“. Hoće da ukinu podjele koje je, navodno, stvorila vladavina DPS-a. Najčešće se pod tim podrazumijeva nacionalna podijeljenost u Crnoj Gori, ali ona nije rezultat vladavine DPS-a, nego odraz realnosti. Ona je samo došla do izražaja u periodu vladavine DPS-a jer su tada unaprijeđeni uslovi za slobodno ispoljavanje tih podjela. Uvažavajući realnost, DPS je, kroz koncept građanske države, omogućio da te podjele dobiju adekvatna rješenja u Ustavu i zakonima. Doprinos DPS-a u rješavanju napetosti koje su izazvale nacionalne podjele bio je projekat formiranja nezavisne i suverene države koja će svim građanima i nacijama garantovati ravnopravnost. To se moglo izvesti samo na vrijednostima antifašizma, na kojima su stvoreni Evropska unija i NATO. Zato je projekat nezavisne, suverene, građanske, antifašističke i evroatlantske Crne Gore bio najbolji odgovor DPS-a i drugih državotvornih partija na tenzije koje su izazvale objektivne podjele u Crnoj Gori. Aktuelna vlast je DPS optužila i za vođenje antisrpske politike, što nije tačno. DPS vodi politiku protiv žive bjelaške i četničke ideologije. Pobornici ovih ideologija hoće da unište državu Crnu Goru i sve koji se ne uklapaju u etničko-vjersku homogenost „srpskog sveta“. DPS je protiv ovih zlih ideologija, a ne protiv srpskog naroda koji ima ravnopravan položaj u Crnoj Gori.

Niti je DPS izazivao podjele niti je vodio diskriminatornu politiku. Naprotiv. Pokazao je kako se na najbolji način rješavaju problemi koje izazivaju podjele. Rješavanje državno-pravnog statusa Crne Gore bila je glavna podjela tokom vladavine DPS-a. Politički sukob oko ove podjele riješen je demokratski. Organizovan je referendum u skladu sa pravilima koje je propisala EU. Međunarodni kontrolori su referendumski proces ocijenili besprekornim. Na osnovu toga su svi relevantni međunarodni subjekti priznali nezavisnost i suverenost Crne Gore, osim političkog pokreta koji je poražen na referendumu. Tada je bila prilika da se arhivira jedna od najvećih crnogorskih podjela i tenzije oko nje. No, zbog neutemeljenog odbijanja pristalica zajedničke države sa Srbijom da priznaju referendumski proces, ovo je faktički ostalo otvoreno unutrašnje pitanje i aktuelna podjela.

Tokom vladavine DPS je, s koalicionim partnerima i u skladu sa demokratskim principima, tražio i pronalazio adekvatna rješenja za tenzije izazvane realnim podjelama u crnogorskom društvu. To je, za balkanske prilike, bilo uzorno. Nakon izbora 2020. godine nova vlast je krenula suprotnim putem. Forsira politiku nasilnog brisanja podjela. To nije rješavanje nego radikalizacija političkih sukoba. Takva politika je direktan udar na legitimne društvene različitosti i udar na demokratiju. Dok navodno rješavaju tzv. duboku podijeljenost, skupštinska većina i Vlada su ponovo otvorile pitanje državno-pravnog statusa Crne Gore. Koalicije oko DF-a i Demokrata do danas nijesu priznale ni proces ni rezultat referenduma iz 2006. godine. One su samo prihvatile silu realnosti da Crna Gora u međunarodnoj zajednici funkcioniše kao nezavisna i suverena država. Time DF i Demokrate suštinski ne priznaju državnost Crne Gore i nadaju se da će međunarodne okolnosti, kad-tad, omogućiti ponovno otvaranje pitanja državno-pravnog statusa Crna Gore. Do tada, podržavaju stvaranje „srpskog sveta“ u kome će Crna Gora biti marioneta Srbije. Ovu politiku je prihvatila i URA, jer je presudno doprinijela formiranju vlasti sa partijama koje otvoreno rade protiv crnogorske državnosti. Skupštinska većina i Vlada slično rješenje imaju i za crnogorsko-srpsku nacionalnu podjelu. Ovu podjelu rješavaju tako što će različitim pritiscima Crnogorce primoravati da postanu podvrsta Srba, odnosno samo jedna od regionalnih srpskih varijacija. Sprovode marginalizovanje i ostalih zajednica koje kvare etničku i vjersku homogenost „srpskog sveta“. Tim projektom rukovodi SPC, koja je postala naddržavni subjekt i faktički vladar u državi, jer skupštinska većina i Vlada zavise od njene despotske volje, a ne od ustavnog poretka.

Ukidanje podjela naročito forsiraju Demokrate. Njihove glavne demagoške parole su „Mir je naša nacija“ i „Pobjede, a ne podjele“. U prvoj paroli se faktički priziva ukidanje nacionalnih podjela, navodno zbog mira, a u stvari je to u korist hegemonije srpske nacije. U drugoj paroli je istaknuto ukidanje podjela, ali nije navedeno ko bi trebalo da bude pobjednik nad podjelama. To su objasnili lideri DF-a, Demokrata i Ure kada su preokret od 30. avgusta proglasili za oslobođenje nakon 75 godina. Poslije 75 godina antifašizma došla je pobjeda fašizma. O tome svjedoče čistke i progoni na nacionalnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, koji su za 9 mjeseci ove vlasti dosegli ogromne razmjere. Vlada ukida podjele tako što uvodi faktički aparthejd. Iz aparthejda nastaje geto, a iz geta slijedi eliminacija različitosti.

Skupštinska većina i Vlada su protiv nezavisne i suverene Crne Gore i protiv višenacionalnog, viševjerskog i višekulturnog društva. Oni su osloboditelji Crne Gore od demokratije i antifašizma. Zagovaraju nasilno ukidanje realnih društvenih podjela tako što će uništiti demokratsku državu i društvene različitosti u korist fašističkog koncepta „srpskog sveta“".

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.