Prema njegovim riječima, nije ni model koji bi hibridno povezao dva ekonomska koncepta u jedan bez multipliciranja institucija i funkcija.

"Ova odluka je nešto treće – crnogorska ekonomija biće u vječitom konfliktu različitih institucija i segmenata vlasti sa istim nadležnostima. Ona će izazvati potpuni pravni haos u fukcionisanju akcionarskih društava u većinskom državnom vlasništvu. Da li tandem Krivokapić-Spajić zna sve odredbe Zakona o privrednim društvima, Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru koji je donijet 23.11.2011. godine na zahtjev Evropske komisije a odnosi se i na akcionarska društva u kojima država ili jedinica lokalne samouprave ima većinski vlasnički udio, Zakona o reviziji, pravilnika za kontrolu u pojedinim sektorima donijetim prošle godine, da li zna nadležnosti Skupštine, ministarstava,  upravnih odbora i bordova direktora", saopštio je Radulović.

Očito, kako kaže, da se radi o novom pokušaju ovog tandema da se formalizuje moć ministra Spajiću i da mu se da potpuna kontrola ne samo nad Ministarstvom finansija i socijalnog staranja već i nad ostalim ministarstvima već i nad akcionarskim društavima u većinskom vlasništvu države.

"Nije sporno, čak je poželjno, da finansijska kontrola bude efikasna i umrežena, a prije svega transparentna. Sporno je da preko kompanije «Crna Gora radi» se vrši kontrola reformi i efikasnog upravljanja, što je apsurdno i što je isključiva nadležnost bordova direktora i upravnih odbora, nadlažnih ministarstava, te Vlade i Skupštine", navodi Radulović.

Krajnje je, ističe Radulović, vrijeme da se ministar finansija pozabavi svojim poslom, kako bi unaprijedio transparentnost svoga rada i krenuo u reforme i osnivanje neophodnih finansijskih institucija.

"Da li uviđa da je mnogo bolje i jeftinije bilo da smo se stepenasto zaduživali, a ne linearno kao što je to učinio sa onih 750 miliona, da mora da obznani uslove hedžing kredita za auto-put, da nam matematički dokaže gubitak od 100 miliona za vrijeme grejs perioda koji je navodno Crna Gora pretrpjela, da li zna da je inflacija u SAD-u oko 5% a da je u EU gdje je valuta euro mnogo manja i da to bitno utiče na valutni rizik. Treba da zna da bi mnogo korisnije za Crnu Goru bilo da prepusti nadležnom ministarstvu da se bavi kompanijom «Air Montenegro», da sva ministarstva oslobodi od svojih ultimatuma a on da se bavi svojim poslom.  Njegov prioritetni posao treba da bude reforma tržišta novca: prije svega osnivanje Razvojne banke umjesto «crne zatvorene kutije» IRF-a, inicijativa za smjenu rukovodstva Centralne banke Crne Gore, dogovor sa komercijalnim bankama, osnivanje Fonda za razvoj Crne Gore sa kapitalom od 2 milijarde eura kao što to rade sve napredne zemlje u korona krizi, osnivanje Garantnog fonda, zatim oživljavanje «mrtvog» tržišta kapitala, reforma poreskog sistema, odlučna borba protiv sive ekonomije i mnoge druge pretpostavke kako bi otpočeli sa realizacijom velikog «zelenog» Maršalovog plana", navodi Radulović.

Takođe bi, kako dodaje, trebao da napravi «cost benefit» analizu našeg učešća u inicijativi  tzv. Otvorenog Balkana.

"Da otpočne i intenzivira razgovore sa povjeriocima oko otpisa ili reprograma duga i značajnijeg i jeftinijeg korišćenja globalni fondova i EU fondova. Trebao bi da zna da su sredstva dobijena od EU simbolična u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana, a posebno zemlje članice EU po glavi stanovnika i stepenu covid krize. Ne mogu da ne primijetim da je za ovu tendencioznu i štetnu odluku po Crnu Goru iskoristio, odnosno plagirao naziva superiornog programa DF-a iz 2016. godina «Da radi Crna Gora» sa 707 mjera, a čiji sam ja, sa grupom saradnika, bio autor", ističe Radulović.

Definitivno je, navodi on, jasno da sa ovom i ovakvom Vladom nema revizije prošlosti, ekonomskog i socijalnog preporoda i istinskih evropskih integracija.  

"Zato nam je na jesen neophodno «veliko pospremanje» kako bi dobili reformsku Vladu, nezavisne institucije, efikansku saradnju Vlade i Skupštine i mnogo čega drugog. Rešenja na koji način to ostvariti sadržana su 12 rezolucija koje sam predao u skupštinsku proceduru početkom decembra prošle godine. To je osnov koji se može nadograđivati i stvarati široki društveni konsenzus", zaključuje Radulović.