Deficit budžeta u prvih šest mjeseci smanjen na 160.6 miliona eura, u junu ostvaren suficit od tri miliona
Ilustracija

Deficit budžeta u prvih šest mjeseci smanjen na 160.6 miliona eura, u junu ostvaren suficit od tri miliona

Deficit budžeta je za prvih šest mjeseci ove godine smanjen na 160,6 miliona eura ili 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u junu ostvaren suficit od tri miliona eura, pokazuju podaci Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

Iz Ministarstva su kazali da izvršenje budžeta u prvih šest mjeseci karakteriše veće ostvarenje budžetskih prihoda u odnosu na planirane, dok su rashodi niži od plana.

“Za šest mjeseci ove godine smanjen je deficit 100,3 miliona eura ili 38,4 odsto u odnosu na plan, i iznosi 160,6 miliona eura ili 3,5 odsto procijenjenog BDP-a”, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su rekli da je istovremeno u junu ostvaren suficit budžeta u iznosu od tri miliona eura, što je prvi zabilježeni pozitivan budžetski rezultat još od septembra 2019. godine.

“Imajući u vidu izraženu sezonalnost kada je u pitanju naplata prihoda budžeta, prvenstveno po osnovu turističkog prometa, tokom sezone očekuje se trend smanjenja deficita budžeta ostvarenog u dosadašnjem periodu godine, što je već vidljivo po rezultatu ostvarenom u junu”, rekli su iz Ministarstva.

Prihodi budžeta su u prvih šest mjeseci iznosili 787,6 miliona eura ili 17 odsto procijenjenog BDP-a, što je 14,2 miliona eura ili 1,8 odsto više od planiranih. U odnosu na uporedni period prošle godine izvršenje prihoda budžeta veće je 39,8 miliona eura ili 5,3 odsto.

“Ostvareni prihodi budžeta u junu iznose 158,9 miliona eura i veći su 14,8 miliona eura ili 10,3 odsto u odnosu na planirane i 26,8 miliona eura ili 20,2 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec”, rekli su iz Ministarstva.

U Ministarstvu su ocijenili da nastavku uspostavljenog trenda oporavka ekonomske aktivnosti i pozitivnih rezultata kada je u pitanju početak ljetnje turističke sezone, svjedoči to da su prihodi budžeta ostvareni u junu veći i u odnosu na jun 2019. godine, i to 10,8 odsto, odnosno 15,5 miliona eura.

“Glavni generatori rasta prihoda budžeta u periodu od januara do juna su prihodi koji se ostvaruju po osnovu poreza na dodatu vrijednost (PDV), koji su veći 11,1 milion eura ili 4,2 odsto u odnosu na planirane i 19,9 miliona eura ili 7,7 odsto u odnosu na uporedni period prethodne godine”, navodi se u saopštenju.

To je, kako se dodaje, prvenstveno rezultat velike naplate PDV-a pri uvozu tokom pripreme turističke sezone, ali i efekata veće poreske discipline i implementacije elektronske fiskalizacije poreskih registar kasa.

“Prihodi od PDV-a u junu su ostvareni na nivou od 60,3 miliona eura, što je 41,9 odsto više u odnosu na jun prošle godine. Istovremeno, prihodi po ovom osnovu veći su u odnosu na jun 2019. godine 14,2 odsto”, precizirali su iz Ministarstva.

Ostvareni nivo naplate PDV-a u junu, nije ostvaren ni u jednom mjesecu prošle godine, prvenstveno usljed sprovođenja mjera ograničavanja ekonomske aktivosti i zatvaranja državnih granica za strane turiste.

“Prihodi po osnovu akciza u prvoj polovini godine ostvareni su na nivou od 97,5 miliona eura i u odnosu na planirane veći su 6,2 miliona eura ili 6,8 odsto. U odnosu na uporedni period prethodne godine, prihodi po tom osnovu veći su 2,2 miliona eura ili 2,3 odsto”, naveli su iz Ministarstva.

Polugodišnji prihodi od poreza i doprinosa na zarade ostvareni su na nivou od 289,5 miliona eura i u odnosu na prethodnu godinu veći su 17,9 miliona eura ili 6,6 odsto.

Rastu prihoda u polugodišnjem periodu doprinosi i naplata poreza na dobit preduzeća, koji su u odnosu na planirane veći 14,1 milion eura ili 33 odsto.

“Kategorija ostali prihodi bilježi negativno odstupanje od 2,7 miliona eura u odnosu na planirane, pri čemu je već u julu ostvarena značajna naplata ove kategorije prihoda, usljed uplata dobiti ostvarene u prošloj godini od preduzeća u većinskom vlasništvu države”, objasnili su iz Ministarstva.

Imajući u vidu da Zakon o budžetu za ovu godinu nije donesen do 31. decembra prethodne godine, shodno članu 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, i u junu izvršenje budžeta realizovano je u režimu privremenog finansiranja.

“Izdaci budžeta u prvih šest mjeseci iznosili su 948,2 miliona eura ili 20,5 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na planirane manji su 86,1 milion eura ili 8,3 odsto. U odnosu na isti period prošle godine, izdaci budžeta manji su 14 miliona eura ili 1,5 odsto”, dodaje se u saopštenju.

U strukturi budžetskih izdataka, tekući izdaci ostvareni su na nivou od 414,9 miliona eura i manji su 39,5 miliona eura ili 8,7 odsto u odnosu na planirane. Nižu realizaciju u odnosu na planirane opredjeljuje niže ostvarenje gotovo svih kategorija u okviru ove grupe izdataka. U odnosu na uporedni period prošle godine tekući izdaci su manji 5,5 miliona eura ili 1,3 odsto.

“Kapitalni izdaci su realizovani u iznosu od 62,5 miliona eura, što je 28,6 miliona eura ili 31,4 odsto manje od planiranih, dok su u odnosu na realizaciju u istom periodu prošle godine manji 21,9 miliona eura ili 26 odsto”, kazali su iz Ministarstva.

U odnosu na prošlu godinu, veće ostvarenje izdataka zabilježeno je kod bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca u iznosu od 22 miliona eura ili 8,8 odsto usljed povećanja zarada u sektorima zdravstva i prosvjete, kao i različitog tretmana fonda bruto zarada Univerziteta Crne Gore tokom prošle godine u odnosu na dosadašnji period ove godine.

Veće ostvarenje izdataka zabilježeno je kod rezerve, prvenstveno usljed izdvajanja sredstava za osnivački kapital nove nacionalne avio kompanije To Montenegro, ali i mjesečnih izdvajanja po osnovu subvencionisanja zarada zaposlenih u ugroženim djelatnostima definisanim paketima mjera podrške građanima i privredi.

Veće ostvarenje izdataka bilježi se i kod otplate obaveza iz prethodnog perioda kao rezultat prinudne naplate po osnovu duga Montenegro Airlines (MA) prema Aerodromima Crne Gore.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.