Okruglom stolu na kojem su razmatrane globalne prilike koje utiču na Zapadni Balkan, prisustvovali su predstavnici diplomatskog kora u Crnoj Gori.

Podsjećajući na niz kriza koje su zadesile svijet i Zapadni Balkan i na njihove konsekvence sa kojima se suočavaju ove zemlje, Pejanović Đurišić je naglasila da je Zapadni Balkan opet na raskrsnici različitih geo-političkih trendova.

Liberalna demokratija je u krizi, a zapadne vrijednosti dovedene u pitanje, region je ranjiv, bezbjednost nije postignuta, naglasila je ona. Zato se u izvještaju posebno ističe da je neophopdno da NATO razvije novu viziju a da EU, koja je do sada pokazala nedostatak namjere da se aktivno uključi u rješavanje problema promijeni pristup - istakla je ona.

Prema njenim riječima, od ključne važnosti je uspostavljanje efektivnog dijaloga između SAD i EU, koji bi rezultrao njihovim dogovorom o zajedničkoj strategiji na Zapadnom Balkanu.

Podsjećajući kako je Zapadni Bakan, svojevremeno, bio uspješna priča SAD-a, ona je napomenula da je ohrabrujuće što nova administracija u Vašingtonu jasno pokazuje namjeru da nastavi tamo gdje je jednom stala, posebno da će se angažovati na rješavanju spornih pitanja u regionu.

Sve slabosti Zapada iskoristila je Rusija - podsjetila je Pejanović Đurišić, rekavši da ta zemlja, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN može da blokira sve procese na Zapadnom Balkanu.

Takođe, Rusija se zbog jakih ranijih političkih i istorijskih veza nameće kao snažan partner, a sada se etablira kao energetski i trgovinski i partner i investitor. Ono što se posebno naglašava u izvještaju je činjenica da „meka moć“ Rusije dobija na intezitetu. Prema riječima Milice Pejnović Đurišić, ruska „meka moć“ postaje dominantna a region joj je podložan zbog zbog slabih institucija, loše informisanosti, niske medijske i funkcionalne pismenosti stanovnistva.

Izvještaj ukazuje da za razliku od Rusije, Kina ima drugačiji pristup, insistirajući na ekonomiji, pojavljujući se kao značajan partner u izgradnji inftrastrukture. Pametno se nude privlačni aranžmani koji, na kraju, rezuiltiraju velikim dugovima. Međutim, Pejanović Đurišić ističe da je ta vrsta uticaja već prepozanta što je ohrabrujuće.

Kada je Crna Gora u pitanju, u izvještaju se konstatuje da je bilo očekivano da će promjena dugotrajne vlasti dominantno jedne partije donijeti brojne probleme i izazove u političkom, ekonomskom i u društvenom smislu.

„Ipak, okolnosti i platforma na kojoj se promjena desila učinili su da Crna Gora od sidra stabilnosti, lidera EU integracija, članica NATO, postane primjer najuspješnijeg prodora rusko-srpske politike na Zapadnom Balkanu“, navodi se u izvještaju.

Nakon prezentacije predstavnici diplomatskog kora su se uključili u diskusiju. Tokom njihovih izlaganja posebno je istaknut doprinos Atlantskog Saveza Crne Gore razvoju bezbjednosti i demokratije u Crnoj Gori i u regionu.

Rajzing Rajnke: Neophodan zajednički odgovor na pojavu snažnih podjela na nacionalnoj osnovi

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajinke pohvalila je inicjativu Atlantskog Saveza za izradu izvještaja o bezbjednosti Zapadnog Balkana, dodavši da izvještaj adresira ključne stvari o kojima se često govori, kao i bezbjednosne izazove i prilike na Zapadnom Balkanu.

Ona je istakla da je region Zapadnog Balkana od velike važnosti za Sjedinjene Države, kao i da će Amerika nastaviti da sarađuje sa Evropskom unijom u cilju potpune integracije zemalja Zapadanog Balkana u evroatlantsku zajednicu.

Govoreći o Crnoj Gori i izazovima sa kojim se suočava, ambasadorka SAD je ukazala na neophodnost zajedničkog odgovora na pojavu snažnih podjela na nacionalnoj osnovi.

Ambasador Kosova Yiber Hyisa je  istakao važnost ovog izvještaja posebno zbog trenutka u kojem se trenutno Zapadni Balkan nalazi. On se osvrnuo i na projekat „Srpski svet“ kazavši da ideje prekrajanja granica mogu imati negativne implikacije po region.

Ambasador Slovačke Boris Gandel ukazao je na opasnost koju nosi nacionalizam podsjetivši na dešavanja iz prošlosti.

Nažalost, istorija se ponavlja i ponovo svjedočimo porastu nacionalizma u regionu - dodao je on.

Određeni broj ljudi je vjerovao da kada Crna Gora uđe u NATO, da će to ograničiti uticaj drugih zemalja na Crnu Goru, međutim pokazalo se da to nije slučaj, kazala je Milica Pejanović Đurišić odgovarajući na pitanje ambasadora Bosne i Hercegovine do koje mjere ide strani uticaj i da li će intezitet tog uticaja biti manji ili veći u budućnosti.

Ona je ponovila ono što se navodi i u izvještaju, a to je da strani uticaj u zemljama Zapadnog Balkana  u suštini usmjeren prema Briselu i transatlantskoj zajednici.